u školskoj knjižnici

Snježana Kovačević

Razvijanje i usvajanje čitateljskih sposobnosti kod učenika u školskoj knjižnici, osim neposrednim odgojno- obrazovnim radom, može se postići provođenjem projekata koji su u službi poticanja čitanja i stjecanja temeljnih životnih kompetencija i vještina ( komunikacijske, informacijske, istraživačke, socijalne, kulturološke, digitalne…). Projekti i projektno- istraživačka nastava u školskoj knjižnici donose mnogostruku korist kako za učenike tako i za učitelje, stručne suradnike knjižničare i školu kao ustanovu. Naime, projekti kao suvremen način poučavanja impliciraju interdisciplinarnost, modularnost i korelaciju nastavnih sadržaja te pridonose rasterećenju učenika, a sami učitelji razvijaju vlastite kompetencije te lakše kreću u nove projekte i slične aktivnosti na međunarodnoj razini. Također, cilj je osamostaliti učenike u učenju i rješavanju zadataka te potaknuti kreativnost i stvaralaštvo kod njih. Važno je spomenuti da su svi učenici uključeni u projekt usmjereni ka ostvarivanju zajedničkoga cilja, a njihova aktivnost i komunikacija je veća u projektima u odnosu na tradicionalni oblik nastave. Stoga, školska knjižnica Osnovne škole Zlatar Bistrica tijekom nastavne godine provodi nekoliko projekata kojima nastoji osuvremeniti nastavni proces, otvoriti se učenicima i partnerima projekata te, vrlo važna činjenica, na taj način poticati čitanje i motivirati učenike na druženje i čitanje različite literature u školskoj knjižnici i izvan nje u svrhu cjeloživotnoga učenja. Sudjelovanjem u projektima potiče se timski rad i suradničke aktivnosti učenika, razmjena mišljenja, tolerancija, uvažavanje, razumijevanje, diskusija, razgovor, rasprava i slično. Uloga učitelja, konkretno, stručnoga suradnika knjižničara jest da učenike potiče na prije spomenute aktivnosti, da ih usmjerava i vodi kroz projektni proces, da potiče kooperativnost i fleksibilnost kako u razmišljanju tako i u radu tijekom projekta. Zato je školska knjižnica idealno mjesto za provođenje projekata jer nudi različite mogućnosti za učenje i stjecanje znanja koje su povezane s različitim izvorima informacija, medijima, knjigama, časopisima, referentnom zbirkom, audio i vizualnim izvorima koje učenici mogu koristiti za samostalni istraživački i projektni rad za bilo koji nastavni predmet, ali i u svrhu stjecanja informacijske pismenosti, a dostupni su u fondu školske knjižnice.

Projekti pridonose sveukupnom razvoju učeničkih vještina jer se posredstvom istih razvijaju kompetencije potrebne za funkcioniranje u modernom društvu: komunikacija na materinskom i stranim jezicima, digitalne, socijalne i interkulturalne vještine, učenici se uključuju u europske obrazovne tokove, šire vidike i globalno uče.

Projekti školske knjižnice koji se provode u OŠ Zlatar Bistrica s ciljem poticanja čitanja, ali i razvoja spomenutih vještina su: Čitajmo zajedno, čitajmo naglas: zaboravljene knjige, Čitamo mi, u obitelji svi!, Čitanjem do zvijezda, Čitaj mi! i eTwinning projekt »Tell me more about your magazines!». Spomenute projekte provodimo tijekom nastavne godine 2014. /2015., a planiramo ih provoditi i tijekom sljedeće. U nekim sudjelujemo već nekoliko godina tako da kontinuirano njegujemo projektne aktivnosti kojima učenike potičemo na razvijanje ljubavi prema knjizi i čitanju i stjecanju navika korištenja knjižničnoga fonda za potrebe učenja i u slobodno vrijeme. Zapravo je tendencija školske knjižnice da svaki razred sudjeluje u nekom projektu ili sličnoj aktivnosti tijekom nastavne godine kako bi se bolje upoznao s poslovanjem i sadržajima školske knjižnice i češće koristio izvore znanja i informacije iz knjižničnoga fonda. S obzirom na to, školska knjižnica se otvara prema svim učenicima, učiteljima, roditeljima i ostalim potencijalnim partnerima u planiranim projektima. Posljednih deset godina otkako postoji eTwinning, virtualna zajednica škola u Europi, učitelji imaju mogućnost provođenja online projekata, nacionalnih ili pak međunarodnih. Poučena iskustvima i primjerima dobre prakse iz mnogobrojnih odslušanih eTwinning webinara pokrenula sam u siječnju 2015. godine eTwinnig projekt «Tell me more about your magazines!». Škola partner Osnovnoj školi Zlatar Bistrica je College La Malmaison, osnovna škola iz Francuske. U projekt su uključeni učenici u dobi od 12 do 13 godina, radni jezik je engleski, a cilj projekta je poticati čitanje, usvojiti temeljne kompetencije za cjeloživotno učenje, nadograditi i nadopuniti znanja koristeći se časopisima te razmijeniti iskustva s učenicima iz francuske škole s kojom planiramo daljnju suradnju.

Projekt smo započeli ice- breaking aktivnostima i razmjenom časopisa putem pošte koji su kasnije poslužili za izložbu u knjižnicama hrvatske i francuske škole, provodi se online koristeći TwinSpace, mrežnu stranicu za suradnju koja se kreira za eTwinning projekte i preko koje smo se tijekom projekta dopisivali, chatali, sudjelovali u forumima, razmjenjivali mišljenja, uploadali fotografije koje su vizualno popratile spomenute aktivnosti i sl. Također, u obje smo škole proveli istraživanje o čitanju časopisa u kojemu su sudjelovali učenici 6. razreda, a koje je pokazalo da imaju pozitivan stav prema čitanju i korištenju časopisa, neki učenici su pretplatnici na časopise, a koriste ih kako bi naučili ono što ne znaju, za zabavu u slobodno vrijeme ili pak za izradu plakata i prezentacija. Također, časopise čitaju sami, u društvu prijatelja ili roditelja, kupuju ih na kioscima ili u trgovinama, razmjenjuju ih s prijateljima ili ih pak čitaju u školskoj knjižnici za vrijeme odmora i sl. Rubrike i teme o kojima najčešće čitaju u časopisima su: sport, moda, slavne osobe, ekologija, glazba, fotografije, posteri. Također, za potrebe projekta učenici su koristili web 2.0 alate koji su nam omogućili da projektne aktivnosti budu zanimljivije i kreativnije kao što su: Padlet, ISSUU, Linoit, Prezi, Powerpoint, Superlame i dr.

Stoga bih u zaključku naglasila važnost projekata u obrazovanju jer oni potiču učenike na suradnju, razmjenu mišljenja, na međusobno uvažavanje i stjecanje kompetencija koje su važan preduvjet za izgradnju učenika kao osobe.

Popis izvora:

1. Uloga školske knjižnice u projektnoj nastavi ( 18. 5.2015.)
2. Mrežna stranica projekta «Čitaj mi» ( 19.5.2015.)
3. Children’s magazines in Croatia- publikacija za eTwinning projekt
4. Poveznica za francusku školu – tekst o suradnji
5. OŠ Zlatar Bistrica – tekst o suradnji
6. Čitanjem do zvijezda – državno natjecanje

Ideologije antisemitizma i njihovi korijeni u europskoj povijesti

Sanja Pavlović Šijanović

Treći razred srednje škole nesumnjivo obilježava izbor destinacije i pripreme za maturalnu ekskurziju. Ciljevi koje smo postavili pred sebe su: pedagoški-razvijanje prijateljstva i zajedništva među učenicima, zabavni-ugodno druženje i opuštanje te nadasve edukativni-upoznavanje s kulturnim, prirodnim, povijesnim i gospodarskim obilježjima dogovorene destinacije. Vođeni zadanim ciljevima, odabrali smo putovanje u Češku i Poljsku. Središte našeg planiranog putovanja je posjet Auschwitz-Birkenau najvećem koncentracijskom logoru nacističke Njemačke.

Kako bi se što bolje pripremili za posjet, razrednici trećih razreda u suradnji sa ravnateljem Gimnazije Vukovar, organizirali su 21. svibnja 2015. predavanje na temu Ideologije antisemitizma i njihovi korijeni u europskoj povijesti  koje je održala gđa. Valerija Turk-Presečki, prof. savjetnica povijesti u Gimnaziji Daruvar. Ideja da se ova radionica održi i u Gimnaziji Vukovar proistekla je iz osobne želje predavačice da kao bivša učenica Gimnazije Vukovar, a sada kao profesorica koji se usavršava u ovakvom tipu nastave, znanje stečeno na međunarodnim seminarima (Usavršavanja na nacionalnim seminarima u organizaciji AZOO i međunarodnim stipendijama o poučavanju o hol0kaustu – Yad Vashem, Izrael (2014.), Memorial de la Shoah – Pariz, Francuska (2014.)) podijeli s učenicima svoga rodnog grada koji je kao i većina Vukovaraca bila prisiljena napustiti 1991. godine.

Cilj  ove radionice i predavanja je suvremenim pristupom koji se primarno ne orjentira na prikaze brutalnosti, nego na problematiku stradanja analizom ljudskih priča i svjedočenja, upoznati učenike sa stradanjem Židova tijekom 2. svjetskog rata.  

Kroz tematsko predavanje u blok-satu (2 školska sata) učenici su upoznati najprije s ideologijom antisemitizma i njihovim korijenima u europskoj povijesti a zatim su u sljedećem blok-satu u grupama obrađivali na izvornoj povijesnoj građi i svjedočenjima problematiku četiri kategorije ljudi: žrtve, progonitelja, promatrača i spasitelja kako bi se među učenicima potaknula diskusija o pitanju vrijednosti ljudskog života i osobnog izbora koji pojedinac čini u okolnostima rata. 

Kroz potresne povijesne činjenice, primjere i fotografije, gđa. Valerija Turk-Presečki provela nas je od samog začetka Hitlerove ideje o uništenju Židova kada već 1919. godine budući „Führer“ u svom pismu iskazuje mržnju prema Židovima i traži njihovo ‘beskompromisno uklanjanje’ iz društva. Povjesničari smatraju kako je pismo tada 29-godišnjeg Hitlera ključni povijesni dokument tog vremena jer pokazuje kako su se rano formirali stavovi nacističkog vođe. Već po dolasku na vlast 1933. nacisti započinju zatvarati svoje političke protivnike i osnivati logore u kojima su zatvarali prvenstveno komuniste, pripadnike socijalističke stranke i sindikaliste.

Auschwitz je bio prvi koncentracijski logor na području Poljske. Već početkom 1940. posebna delegacija je poslana u Oswiecim kako bi utvrdila stanje baraka koje su tijekom Prvog svjetskog rata izgrađene za poljsku vojsku, premda su prvi izvještaji bili negativni, utvrđeno je da se uz neke građevinske preinake ti prostori mogu koristiti za logor. Vođa SS-a Heinrich Himmler je 27. travnja 1940. izdao naredbu za uspostavu logora u Oswiecimu. Za zapovjednika logora je određen Rudolf Höss. Prvobitna namjena logora je bilo utamničenje i egzekucija Poljaka. Kasnije je logor postao „mjesto pročiščivanja arijevske rase“ u kojem su trebali biti odstranjeni svi Židovi i Romi. Prvi logoraši stigli su u logor 14. lipnja 1940. godine a potom su uslijedili transporti Čeha, sovjetskih zarobljenika i Jugoslavena.

Nakon konferencije u Wansseu i donošenja odluke o „konačnom rješenju židovskog pitanja“ Auschwitz je postao glavno mjesto za ubijanje Židova. Transporti Židova pristizali su u logor od veljače 1942. do studenog 1944. godine. „Život“ u Auschwitzu bio je ekstremno težak – pakao na zemlji.

Predavanje i radionica gđe. Valerije Turk-Presečki, trajale su četiri sata, a imali smo osjećaj kao da smo tek zakoračili u pitanja predrasuda, rasizma, antisemitizma i stereotipa u bilo kojem društvu. Predavanjem smo dobili uvid u mnoge povijesne, društvene, vjerske, političke i ekonomske čimbenike koji su kumulativno rezultirali holokaustom, ali nas je potaknulo i na razvijanje svijesti o vrijednostima postojanja različitosti u pluralističkom društvu te na senzibilnost za položaj manjina. Predavanje nas je ujedno potaklo i na promišljanje o prošlosti ali svakako i odgovorno oblikovanje budućnosti.

Ovo predavanje će nam zasigurno pomoći u stjecanju bolje perspektive i razumijevanje onoga što ćemo vidjeti tijekom našeg maturalnog putovanja. Prilikom našeg posjeta, dostojanstveno i sa velikim pijetetom poklonit ćemo se svim žrtvama Auschwitza.

Nataša Petković

Kao učiteljica informatike u osnovnoj školi često govorim o sigurnosti na internetu. I nakon nekog vremena pomislila sam, pa to već i vrapci na grani znaju. I zapitala se – Znaju li stvarno?

Ono što me zanimalo je znaju li moji učenici doista kako biti siguran u virtualnom svijetu? Je li im sigurnost na internetu jednako važna kao i sigurnost u stvarnom svijetu? Bi li moji učenici prepoznali potencijalnu prijetnju na internetu? Upisuju li svoje podatke bez razmišljanja na bilo koje stranice koje to zatraže?

Kao odgovor me nije zanimalo recitiranje svih mjera sigurnosti na internetu naučenih iz udžbenika i bilježnice. Zanimalo me shvaćaju li oni to doista i koriste li sve te mjere kako bi bili sigurni.

Smatrala sam da ću najbolje doći do tog odgovora ako njima dam priliku da isto to moraju naučiti nekoga do koga im je jako stalo i do čije im je sigurnosti stalo kao i meni do njihove. Isto tako mi je bilo važno dovesti ih do razmišljanja o konkretnim situacijama u kojima mogu primijeniti ono što znaju o sigurnosti na internetu. Sve dok je to znanje samo teorijsko i nije primijenjeno smatram da nisam ostvarila svoj cilj, a taj je da su stvarno sigurni na internetu.

Uslijedilo je planiranje različitih aktivnosti koje će pratiti Nastavni plan i program i ujedno ostvariti ono što mi se nakon višegodišnjeg iskustva u nastavi nametnulo kao jako važno i nužno.

Uvod u različite aktivnosti je bilo obilježavanje Dana sigurnog interneta 20. veljače 2015. nakon kojeg smo sljedeća dva tjedna na svakom satu informatike pogledali barem jedan videozapis s Youtube-a koji je govorio o sigurnosti na internetu. Od velike pomoći su nam bili videozapisi nastali u projektu Petzanet kao i ostali videozapisi koji su ponuđeni na tu temu. Moram priznati da sam i sama nakon pregledavanja istih više promišljala o sigurnosti na internetu. Nakon što su učenici odgledali neke od videozapisa, po njihovim izrazima lica sam mogla vidjeti koliko su ti videozapisi njima pomogli osvijestiti stvarno postojanje potencijalnih prijetnji.

Kako bih im još pojačala dojam, nakon gledanja videozapisa sam se ulogirala u svoj Facebook profil (projicirala) i krenula pregledavati njihove profile. Bili su u šoku. Nije im se baš svidjela moja ideja. Neki su bili svjesni da nisu zaštitili svoje podatke i da ću na njihovim profilima pronaći ono što su „naučili“ da ne treba pisati na društvenoj mreži. Zatim sam krenula klikati po njihovim slikama i spremati neke od slika na svoje računalo. Šok je postajao sve veći. Dakle, konačno sam uspjela! Dobila sam konkretnu situaciju u kojoj nisu bili sigurni, bez njihovog odobrenja sam slobodno bez ikakvog odgovaranja za to uspjela preuzeti na svoje računalo njihove fotografije i mogla sam dalje s njima činiti što želim.

Nakon malo prigovaranja s njihove strane, situaciji sam dodala primjer njihovih mlađih sestara i braće koji su također na Facebook-u . Grozna im je bila činjenica da netko tako može njihove fotografije preuzeti i koristiti.

Uslijedio je 1. zadatak.

Kako biste svojoj braći i sestrama objasnili koliko opasno može biti objavljivati vlastite podatke na internetu?

Što ih vi možete naučiti da im pomognete da postanu sigurniji na internetu?

Malo su promislili o zadatku i na papir prenijeli svoje misli. Kad smo pročitali napisano uslijedio je 2. zadatak.

Pomoću programa i alata kojima smo naučili vladati i koristiti ih u svakodnevnom životu prikazati konkretne problemske situacije vezane uz sigurnost na internetu.

Tako su 6. razredi trebali pomoću gotovih oblika u Wordu napraviti strip koji prikazuje situaciju na internetu. Osim što će ponoviti kako koristi gotove oblike na različite načine, grupirati ih i smisleno složiti, dodatno će ponoviti i sigurnost na internetu.

7. razredi su radili Powerpoint prezentacije na istu temu, također koristeći gotove oblike i animacije, a 8. razredi su radili kratke filmove pomoću alata Moovly.

Materijali koji su nakon izvršenja zadatka nastali su bili i više nego zadovoljavajući. Učenici su stvorili problemske situacije, koristeći stečena znanja o sigurnosti na internetu su napravili priču iz koje je itekako dobro vidljiva poruka zašto je važno biti siguran na internetu.

Neke od radova možete vidjeti na sljedećoj poveznici.

Osim što sam shvatila da su moji učenici zaista naučili načine kako biti siguran na internetu, do mene je došla i još jedna neočekivana povratna informacija.

Naime, dosta njih je kao primjer uzelo situaciju u kojoj se djevojka ili dječak dopisuju s nekim putem interneta i nakon kratkog dopisivanja se idu s istim upoznati ili pak, kako se od njih i očekuje, odustaju od susreta s njim jer im je sumnjiv. Ovaj drugi završetak priče je ponavljam očekivan, samo ono što ja znam je da je on tako završio zato što kad govorimo o potencijalnim opasnostima na internetu djeca znaju da je riječ o sumnjivcu. U stvarnom životu, sumnjivac se jako dobro uspijeva sakriti iza maske dobrog, zgodnog, najboljeg… Znači osvijestila sam si sljedeće: cijelo vrijeme ih učim kako se treba paziti nepoznatih na internetu jer možda nemaju dobre namjere, ali nisam im dovoljno dobro objasnila kako nam u tom trenutku nije ni na kraju pameti da bi taj netko zaista mogao biti opasan jer se on prikazuje sasvim suprotnim od toga. Tek nakon toga sam u razgovoru s njima posebnu pažnju pridodala istome i u svakom razredu provela jedan sat pričajući o tome i potkrepljujući isto raznim člancima s interneta.

Zaključak je bio da kako i mi sami objavljujemo svoje najbolje fotografije to rade i ostali, te prikazuju samo svoje dobre strane, odnosno točno ono što žele da o njima znamo ili mislimo.

Marlena Bogdanović

Prvašići OŠ Tučepi su u ovoj školskoj godini započeli svoje obrazovanje na poseban način, onako kako i dolikuje učenicima 21. stoljeća: osim klasične pisanke i olovke tu su i tableti koji pomažu u usvajanju nastavnog gradiva, te znanja i vještina primjerenih dobu u kojem živimo. Iako nismo prvi u Hrvatskoj koji imaju digitaliziranu učionicu i tablete 1 : 1, mi smo definitivno prvi koji su nabavili sve što je potrebno bez financijske pomoći državnih institucija ili EU projekata – dakle, na način koji je dostupan odmah i svima: osloniti se na vlastite snage i biti uporan do ostvarenja zacrtanog cilja.

A cilj je jasan: digitalna pismenost je imperativ 21. stoljeća! Prvašić današnjice treba steći osnovna znanja i vještine za pravilno, odgovorno i sigurno korištenje tehnologije. Valjda je svima jasno da je već danas služenje tipkovnicom daleko češće u upotrebi od pisanja krasopisa olovkom po papiru. Gotovo se svi „vrtićani“ koriste digitalnim spravicama i internetom, a da ih nitko nije uputio niti u osnove sigurnog i odgovornog korištenja istih. Kada se na samom početku steknu pogrešne navike, teško ih je kasnije ispravljati – u velikoj većini naših škola se o tome govori tek od 5. razreda.

Nekoliko je važnih čimbenika utjecalo na donošenje odluke o pokretanju ovakvog projekta:

SLIČNI PROJEKTI VEĆ POSTOJE: Sudjelujući na brojnim on-line stručnim usavršavanjima na temu korištenja digitalne tehnologije u nastavi shvatila sam da uvođenje tableta u svakodnevni rad i nije tako komplicirano kako se na prvi pogled čini. Toliko kolega diljem EU to već radi godinama! I u našoj zemlji postoje škole koje ih već koriste. Osobiti motiv bio je i projekt IX. gimnazije iz Zagreba, a koji je na jednom od stručnih usavršavanja predstavila kolegica Arijana Blažić. Promotivni film koji je Samsung snimio u njihovoj školi motivirao je i mene, i roditelje mojih prvaša – sve koji su ga vidjeli!

DIGITALNI MATERIJALI: Izdavačke kuće napokon su izdale digitalne inačice udžbenika! Eto načina kako mojim prvašićima olakšati torbe! Projekt PETZANET i kolegica Lidija Kralj sa svojim je partnerima objavila toliko korisnog materijala! A potrudila sam se i sama naučiti koristiti aplikacije koje mogu pomoći.

VIRTUALNA UČIONICA: Na stručnim sam usavršavanjima naučila da postoji cijela lepeza sigurnih platformi koje nam mogu pružiti privatnost i zaštitu dok radimo sa digitalnim materijalima. Odlučila sam se za besplatni Google Classroom jer koristi Google Apps for Education koje koristim već godinama.

Podupiratelji projekta:

RODITELJI budućih prvaša su pristali jednoglasno! Pozvala sam ih na roditeljski sastanak nekoliko mjeseci prije početka školske godine. Pripremila sam se za taj sastanak kao nikada do tada. Nakon prezentacije cijele ideje jednoglasno su pristali poduprijeti projekt na sve moguće načine. Odlučili su sami financirati tablete koji neće stajati više od 1 000 kn po učeniku. Ipak se radi o prvašima… Roditelji su zaključili kako je investicija u tablete za ovakav projekt korisnija od investicije u „glamurozne“ rođendanske proslave i darove za Božić, Novu godinu i sl. Dogovorili smo i privatan razgovor u povjerenju za roditelje koji misle da neće biti u stanju sami financirati tablete, međutim, takvih nije bilo.

RAVNATELJICA je, uz Školski odbor i Učiteljsko vijeće, odobrila realizaciju projekta u našoj školi. Čak je i odlučila za cijelu školu uvesti E-dnevnike, pa kako za njih treba uvesti internet u sve učionice, riješen je i problem interneta za tablete mojih prvaša.

GEEKPROCESS je firma koja nam je jedina ponudila 20 tableta iste serije unutar zacrtanog budžeta. Projekt koji provode Carnet i Samsung za nas je bio nedostižan san jer sa cijenom od preko 180 000 kn za cijeli sustav u učionici od 20 učenika daleko je premašio naše financijske mogućnosti. Tableti koje smo sami nabavili i sva infrastruktura ovako je iznosila manje od 20 000 kn za cijelu učionicu! Tableti imaju garanciju od 2 godine i to je odlično! Susretljivi Geekprocessov voditelj riješio je nekoliko problematičnih tableta reklamacijom – u roku od nekoliko dana smo dobili nove!

MEDIJI: Novinari Slobodne Dalmacije oduševili su se projektom! U više su navrata izvješćivali cijelu regiju o našem projektu vjerujući kako će naša inicijativa ohrabriti i druge učitelje da približe nastavu novim generacijama. Vijest o našem projektu prenosila se i internetom, te su uskoro počele stizati poruke roditelja i učenika iz drugih krajeva koji su, baš kao i mi, smatrali da smo na pravom putu.

INFRASTRUKTURA: Osim interneta, trebao nam je i ormarić u kojem bi se tableti čuvali i punili. Pomogao je kućni majstor koji je osposobio već postojeći ormarić prema mojim uputama. Nekoliko produžni kablova, brava sa ključem i košare za prenošenje tableta iz učionice u prizemlju do ormarića na katu – problem riješen za par minuta! Nabavili smo i eksternu bateriju kojom smo u mogućnosti puniti po 2 tableta ako bi se ispraznili tijekom rada na satu. Nabavili smo i tablet „za goste“ – ukoliko bi koji učitelj ili učenik htio sudjelovati u radu. Taj nam tablet koristi i kao rezervni – ukoliko se dogodi koja nezgoda na satu.

Iako nam je malotko davao ozbiljne šanse za uspjeh, početkom listopada naši su tableti stigli i mi smo počeli! Prvaši su bili oduševljeni i izuzetno zahvalni zbog svih napora koje smo učinili kako bi imali nešto o čemu sanjaju svi ostali učenici. Odlično su prihvatili pravila ponašanja dok su tableti u učionici (nema trčanja u učionici, pravilno prenošenje tableta da ne ispadnu iz korica, čiste ruke…). Dogovorili smo se da ćemo papirnate udžbenike koristiti kod kuće, a u školi ćemo koristiti digitalne inačice koje sam svima instalirala.

Započeli smo sa vježbanjem pravilnog uključivanja i isključivanja uređaja, otvaranjem i zatvaranjem aplikacija, brigom o stanju baterije, crtanjem, korištenjem tipkovnice, aplikacijama za vježbanje čitanja i pisanja, slaganjem geometrijskih likova, brojevima i njihovim odnosima. Ove smo sadržaje integrirali u satove Hrvatskog jezika,Prirode i društva, Matematike i Likovne kulture.

Osnove sigurnosti na internetu obrađivali smo na Satu razrednika, a primjenjivali na svakom satu na kojem bismo koristili tablete. Najkorisniji su se pokazali kratki video isječci – crtići koji opisuju neku od tema (zaštita privatnosti, skočni prozori, antivirusni programi…), te PowerPoint prezentacije koje sam sama izradila, a u kojima je korak po korak objašnjeno korištenje svake od aplikacija.

Fascinantna je činjenica da je kod rada sa tabletima bilo dovoljno objasniti što treba raditi samo jedan jedini put – svi bi učenici odmah shvatili i počeli raditi – uključujući i učenicu sa ADHD-om, zbog koje svakodnevno nosim mikrofon i pojačalo jer učenica ima i oštećen sluh. Osobno sam se osvjedočila, kako je tablet izvrsno sredstvo za rad sa učenicima sa različitim zdravstvenim poteškoćama i problemima sa koncentracijom i pažnjom.

Kako kontrolirati što učenici rade na tabletima?

Ono čega se učitelji najviše boje – da će učenici za vrijeme nastave koristiti tablet za neke svoje „poslove“, mi smo ovako riješili:

• tableti su aktivni samo kada radimo na određenom zadatku
• svaka aktivnost koja uključuje korištenje tableta pomno je promišljena i označena u pripremi za sat (ja to radim zelenom bojom) i ima striktno vremensko ograničenje
• nakon proteka vremena za zadatak koji uključuje upotrebu tableta SVI učenici stavljaju tablet u stanje mirovanja i zaklapaju ga u korice
• imamo i pravilo da svaki učenik koji ne poštuje vremensko ograničenje i stavljanje tableta u stanje hibernacije može biti opomenut samo jedan put. Već drugi put učiteljica mu oduzima tablet i daje na korištenje papirnati komplet udžbenika (jedan takav komplet uvijek stoji u mom ormaru u učionici). Ovo smo pravilo primijenili samo jedan jedini put – iza toga izoliranog slučaja nitko od učenika nikada nije prekršio ovo pravilo i na tabletu radio nešto što nismo zadali. Striktno i dosljedno poštivanje dogovorenih pravila jedini je put prema uspjehu projekta.

Pravilo: koliko rada na tabletima, toliko sporta, vježbanja i rekreacije

I prije nego su tableti stigli u učionicu, uvježbali smo slijedeću rutinu:

• nakon rada na tabletima razgibamo vrat, kralježnicu i ruke; te odradimo vježbe za održavanje tonusa očnih mišića
• petominutna jutarnja gimnastika je SVAKODNEVNA i OBAVEZNA
• roditelji su se obavezali sve učenike upisati na neku sportsko-rekreacijsku aktivnost
• gotovo svakodnevno potičem učenike da pričaju kako provode vrijeme na svježem zraku
• redovito i često idemo na pješačke rute kao dio terenske nastave iz Prirode i društva …

I tako, malo po malo, približio se i kraj školske godine. Tableti su nam, na čuđenje i divljenje svih, još uvijek u dobrom stanju i vjerno nam služe – vjerujemo i iduće godine! Ova je godina prošla u privikavanju svih, usvajanju pravila i osnovnih vještina. A iduće godine nadamo se otići i korak dalje … Nadamo se i suradnji sa učenicima iz drugih škola… O tome više idući put!

Top lista najdražih aplikacija mojih prvaša:

1.  Math Duel
2. PicsArt for Kids
3. Tangram – 7Blocks
4. Kids Numbers and Math FREE
5. Google Docs
6. Glaskalica
7. Slovarica

Najdraži video o sigurnosti na internetu:

Poslušajte što su prvašići rekli o projektu:

Broj 71, lipanj 2015.
ISSN 1848-2171

Još malo i završavamo ovu školsku godinu pritom ulazeći u intenzivno razdoblje stvaranja novog kurikuluma. Pogledajte što su kolegice i kolege u našim školama i vrtićima već realizirale, pohvalite se i vi svojim aktivnostima i pomalo smišljajte što biste još mogli napraviti kako biste sebi, vašim učenicima, ali i nama pomogli da budemo najbolji u obrazovanju.

Prvašići OŠ Tučepi su u ovoj školskoj godini započeli svoje obrazovanje na poseban način, onako kako i dolikuje učenicima 21.stoljeća: osim klasične pisanke i olovke tu su i tableti koji pomažu u usvajanju nastavnog gradiva, te znanja i vještina primjerenih dobu u kojem živimo. Što su radili i kako su se snašli piše nam Marlena Bogdanović. Više…

Nataša Petković zapitala se znaju li njeni učenici doista kako biti siguran u virtualnom svijetu? Je li im sigurnost na internetu jednako važna kao i sigurnost u stvarnom svijetu? Bi li učenici prepoznali potencijalnu prijetnju na internetu? Više…

Učenici Sanje Pavlović Šijanović pripremili su se za posjet Auschwitz-Birkenau posebnim tematskim predavanjem “Ideologije antisemitizma i njihovi korijeni u europskoj povijesti“. Više…

Kako izgledaju virtualni i stvarni projekti za poticanje čitanja u školskoj knjižnici OŠ Zlatar Bistrica i što se njima postiže pojašnjava nam Snježana Kovačević. Više…

U Ispitnome katalogu za državnu maturu pod obrazovnim ishodima za područje jezika piše da se od pristupnika očekuje da zna „razumjeti i poznavati povijesni razvoj hrvatskoga jezika“. Kako to, nepopularno gradivo povijesti hrvatskoga jezika učiniti zanimljivijim korištenjem Testmoza otkriva nam Sonja Delimar. Više…

Zorica Durman Marijanović i Marcela Draganović opisuju nam program aktivnosti za poticanje kreativnosti i potencijalne darovitosti predškolske djece koji provode u Dječjem vrtiću Petar Pan, prenoseći tako dobra iskustva iz EU projekata u domaće vrtiće. Više…

Dojmove sa sudjelovanja na međunarodnoj konferenciji Microsoft Global E² Educator Exchange održanoj u Redmondu, SAD i radu u interkontinentalnom timu donosi nam Lidija Kralj. Više…

Za kraj još važan podsjetnik: uključite se u stvaranje novog kurikuluma, pokažite što znate i umijete. Sve informacije dostupne su vam na kurikulum.hr, a rok je 8. lipanj 2015.!

Ugodno vam učenje i čitanje.

Lidija Kralj

PS. Rekle su moje Gordane da će intervju sa mnom za Pogled kroz prozor napraviti nekom drugom prilikom, mi ipak ne pišemo o događanjima s naslovnica

Mihaela Kelava

Lipanj, temperatura u hladu 30°C, u učionici 38°C! U vrijeme intenzivnih provjera znanja velik dio učenika provodi dane pod stresom, koji su si na žalost sami priskrbili. Svaki sat u školskom danu netko od učenika nešto odgovara. Imali vi u planu ponavljanje gradiva ili obradu neke nove nastavne jedinice problem je privući pažnju učenika dok oni razmišljaju samo o gradivu koje moraju odgovarati idućih sati. Pravi je to trenutak za učenje kroz igru ili popularno rečeno „gejmifikaciju“. Ove godine odluka je pala na QR kodove. Evo kako smo to realizirali u Gimnaziji Bjelovar.

Predmet: informatika, gradivo: programski jezici, glavni akteri: učenici prvog razreda.

Razred od 28 učenika podijeljen je u dvije grupe a za zadatak su dobili osmisliti 9 pitanja sa po tri ponuđena odgovora vezanih uz teorijsko gradivo o programskim jezicima. Svako pitanje trebalo je pohraniti u QR kôd dok je uz odgovore bila ponuđena lokacija na području škole na kojoj se nalazi kôd sa idućim pitanjem. Netočni odgovori su vodili također do QR kodova ali oni nisu sadržavali pitanje već neki nevezani tekst, sliku ili poveznicu. Prva grupa je odabrala zelenu boju kodova dok se druga grupa odlučila za plavu kako ne bi došlo do zabune ukoliko se dva kôda postave na istoj lokaciji. Kako ne bismo zasmetali kome s kodovima koje smo planirali lijepiti po cijeloj školi dogovorili smo se da ćemo koristiti samo zidove izvan učionica te natkrivene prostore u vanjskim dijelovima škole.

Svaka grupa sastojala se od 14 učenika tako da je nakon podjele zadataka posao tekao brzo. Pokazalo se da im je najteži dio bio odrediti lokacije točnih i krivih odgovora obzirom da su obje grupe željele intenzivno prošetati učenike druge grupe po cijeloj školi (koja se sastoji od prizemlja, dva kata, potkrovlja i vanjskog okoliša)! Početne kodove s prvim pitanjem smjestili smo u informatički kabinet. Posljednji kôd, deseti, sadržavao je upute kako zapisati sve točne odgovore i predati ih profesorici (meni). Sveukupno na ovu aktivnost utrošili smo tri školska sata. Za vrijeme prvog sata učenici su proučili gradivo i osmislili pitanja s odgovorima te ih zapisali u QR kodove uz pomoć QR Stuff programa. Idući sat smo kodove ispisali, odredili lokacije i zalijepili ih. Treći sat je uslijedio „lov“ na točne odgovore u kojem su učenici bili podijeljeni u parove obzirom da nisu svi imali mobilne uređaje s čitačem QR kodova. Tokom potrage u obje grupe se dogodila situacija da na lokaciji točnog odgovora kôda nije bilo. Naime, kako je između lijepljenja kodova i same potrage protekao jedan školski dan, učenici ostalih razreda su se „poigrali“ s kodovima za koje nisu znali što znače a bili su im zanimljivi. Obzirom da sam pretpostavila kako bi se takvo što moglo dogoditi imali smo spreman još jedan set točnih kodova obiju grupa tako da se igra mogla nastaviti nakon ponovnog lijepljenja. Najbrži par je s potragom bio gotov nakon 30-tak minuta, vidno uspuhani i zadovoljni svojim uspjehom!

Ovaj način učenja pokazao se korisnim jer su se učenici uz usvajanje novih pojmova i vrlo dobro fizički razgibali u žurbi s jednog na drugi kat. Svidjelo im se korištenje mobitela za vrijeme nastave kao i faktor iznenađenja koji svaka potraga sa sobom nosi. Većina je bila iznenađena jednostavnim načinom izrade QR kodova i mogućnošću pohrane raznih informacija u njih. Sigurna sam da ću ovakvu aktivnost ponoviti i u budućnosti, nadam se možda i uz suradnju s nekim od kolega.

Comenius partnerstvo škola My Home – Our Planet – My Choice ( My Hope)

Dubravka Crnić

Osnovna škola Frana Krste Frankopana iz Zagreba sudjelovala je u dvogodišnjem Comenius multilateralnom partnerstvu škola 2013. – 2015. pod nazivom My Home – Our Planet – My Choice ( My Hope). Nakon niza uspješnih Etwinning projekata ostvarenih u suradnji s europskim školama, pripremnog susreta i stručnog usavršavanja, ovo je Školi prvo odobreno Comenius partnerstvo. Comenius je jedan od potprograma Programa za cjeloživotno učenje koji provodi Agencija za mobilnost i programe Europske unije, a otvoren je za nastavnike i stručno osoblje u predškolskom, osnovnom i općem srednjoškolskom obrazovanju. Projekt „My Hope“ se financira iz fonda Europske unije na temelju natječaja AMPEU u okviru Programa za cjeloživotno učenje uz potporu Europske komisije., a ostvaren je u suradnji s partnerskim školama: Collège Simone Signoret (Francuska), Skansevejens skole ( Danska), Escola Sant Ramon ( Španjolska), 50. yıl Ortaokulu (Turska) i Steinhagener Gymnasium – Europaschule in Nordrhein-Westfalen ( Njemačka). Cilj projekta je razvijati svijest o važnosti ekološkog promišljanja i utjecaja čovjeka na prirodu, usporedba naše prakse s ostalim državama ( prijevoz, otpad i recikliranje, potrošnja hrane, alternativni oblici energije), sudjelovanje u komunikaciji na stranom jeziku ( engleski), napredovanje u pismenom i usmenom sporazumijevanju, upotreba IKT-a i alata web 2.0. Projekt se odvijao u četiri faze: prijevoz – otpad i recikliranje – potrošnja hrane – alternativni oblici energije.

Tijekom dvije školske godine ostvarili smo 26 mobilnosti učitelja i učenika.

Prvi susret Comenius partnerstva škola održan je u gradu Belfortu u Francuskoj u rujnu 2013., a školu su predstavljale Suzana Stipković, profesorica biologije i kemije, i Dubravka Crnić, koordinatorica projekta. Belfort je grad od 50 000 stanovnika, smješten u regiji Franche-Compte. Zovu ga „grad lava“ prema velikoj skulpturi lava smještenoj u podnožju citadele, kipara Frederica Bartholdija, čije je najpoznatije djelo Kip slobode u New Yorku. U Belfortu su predstavnici šest europskih škola planirali daljnje aktivnosti partnerstva, upoznali se s francuskim obrazovnim sustavom, radom kolega, ali i družili se kroz zajedničke aktivnosti – geocatching i posjet Alzasu. Susret je bio medijski popraćen te je izašao članak i u novinama. Domaćine i goste je primio gradonačelnik Belforta Mr. Etienne Butzbach. Predstavljanju projekta prisustvovali su predstavnici Ministarstva obrazovanja, prijevoznih tvrtki, a posebno iznenađenje domaćini su pripremili Hrvatima – susreli su se s dugogodišnjim francuskim konzulom u Bosni i Hercegovini.

U siječnju 2014. su prvi put susretu prisustvovali učenici. Cijelo prvo polugodište su Hrvati, zajedno s europskim vršnjacima, istraživali prijevoz u gradu – njegov razvoj i današnju prometnu mrežu. U studenom su bili u posjetu ZET-u i, zahvaljujući gospodinu Tomislavu Juriću, saznali sve o razvoju ZET-a, današnjoj prometnoj mreži, karakteristikama tramvaja i autobusa, linijama, održavanju vozila, planovima za budućnost i upoznali se sa studijom odakle se predstavnici ZET-a javljaju s aktualnim informacijama o prometu i odakle se emitira ZET-ov Youtube kanal. Provedena su dva istraživanja, za učenike i odrasle. Učenici su putem Twinspacea i Etwinninga komunicirali sa svojim europskim vršnjacima te su osim znanja engleskog jezika, proširivali i znanje modernih informatičkih tehnologija. Budući da je puno učenika sudjelovalo u radu, bilo je teško izabrati tko će otputovati na susret u Steinhagen. Zainteresirani učenici su pisali motivacijska pisma u kojima su objašnjavali zašto bi baš oni trebali predstavljati Školu. Izabrano je osmero učenika ( Ivana Kulaš, Mirela Kolak, Anamarija Kučak, Lorena Hlupić, Lea Perasović, Jan Mark Novalija, Marko Nujić i Stipe Marić) koji su otputovali u Njemačku u siječnju u pratnji ravnateljice Jadranke Bjelice i koordinatorice projekta Dubravka Crnić. Učenici su bili smješteni u obiteljima s kojima su komunicirali mjesec dana prije putovanja putem e-maila i Skypa te se tako dobro upoznali prije susreta.

U Steinhagenu je svaka država predstavljala svoju brošuru koju su napravili na temu prijevoza te prezentirala rezultate istraživanja. Osim toga, učili su jedni od drugih o obrazovnim sustavima pojedinih država i pokazali prezentacije o svojim školama. Rezultate istraživanja o prijevozu su učenici i učitelji analizirali na radionicama i uspoređivali praksu Danske, Hrvatske, Njemačke, Francuske, Turske i Španjolske te našli puno sličnosti, ali i razlika među državama.

Učenici su prisustvali i nastavi te su odlučili usporediti njemačke i hrvatske udžbenike i pomoću plakata prikazati učenicima svoje škole. Njemačka škola je „stara“ samo 10 godina i vrlo je moderna te su naši učenici s oduševljenjem koristili blagodati sobe za igre, sobe za odmor, multifunkcionalne dvorane za nastavu tjelesnog te se oduševili opremljenošću učionica kemije i fizike.

Sve učenike i učitelje je primio gradonačelnik Steinhagena Klaus Besser i iznenadio ih poklonima – vrećicama s brošurama i razglednicama Steinhagena. O susretu je izašao članak u novinama Haller Kreisblatt sa slikom hrvatskih predstavnika. Gradonačelnik je dobio poklone iz svih država, a iz Hrvatske su ga iznenadili majicom, ručno oslikanom kravatom ( radom Učeničke zadruge Fran), brošurama i suvenirima iz Zagreba i Hrvatske.

Domaćini su organizirali posjet muzeju Heinz – Nixdorf, najvećem svjetskom muzeju kompjutera u Paderbornu te vidjeli 5 000 godina povijesti, sadašnjosti i budućnosti informacijske tehnologije.

Organiziran je i izlet u Bielefeld, gradu poznatom po tvornici Dr. Oetker. Nalazi se u srcu pokrajine Eastern Westphalia, a ove godine slavi 800. godina postojanja. Comenius ekipe su obišle dvorac Sparrenburg koji potječe iz 13. stoljeća te prošetali starom gradskom jezgrom.

Domaćini su na završnom „Eco Party 2.0“ iznenadili goste programom koji je vodio Ben, popularan voditelj s Kike. Bili smo ponosni na našu učenicu Ivanu koja je na tečnom njemačkom razgovarala s Benom na pozornici. Razveselili smo se kad je hrvatski logo izabran za logo cijelog projekta. Predstavljeni su i završni rezultati i zaključci istraživanja. Večer je završila veličanstvenim vatrometom i koncertom školskog benda.

Njemačke obitelji i hrvatski učenici su se u suzama rastali nakon tjedan dana boravka u Steinhagenu. Hrvati su još posjetili prekrasan stadion Borussije Signal Iduna Park u Dortmundu.

U svibnju 2014. bili smo domaćini 12 profesora i 18 učenika iz partnerskih škola. U radnom dijelu susreta smo predstavljali i uspoređivali radove i statistike vezane uz temu Otpad i recikliranje. Naše europske prijatelje smo proveli kroz Zagreb i upoznali ih s našom kulturom i poviješću. Najviše ih je oduševila ljepota Plitvičkih jezera, a posjetili smo i Krapinu i Muzej krapinskog pračovjeka. Kućama su ponijeli licitarska srca, glagoljičke čestitke i radove koje su sami napravili na radionicama u našoj školi. Posjetili smo Hrvatski sabor i predstavili partnerstvo Domagoju Hajdukoviću, članu Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbora za obitelj, mlade i sport, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za predstavke i pritužbe i Danielu Mondekaru, članu Odbora za europske poslove, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbora za međuparlamentarnu suradnju te zamjeniku člana Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.

Kroz rad na temu Hrana, naučili smo puno o ekološkom uzgoju hrane zahvaljujući suradnji sa Savjetodavnom službom i dr.sc. Ivanom Danjekom te Eko Severom. U studenom smo na susretu u El Pla de Santa Maria, gradiću u Španjolskoj, te predstavili što smo naučili. Profesoricu likovne kulture Vesnu Pokas i koordinatoricu projekta Dubravku Crnić oduševila je katalonska gostoljubivost i povijest i šarm Katalonije. U vrijeme susreta, u Katalokiji se održao referendum na kojem su se Katalonci izjašnjavali žele li se odcijepiti od Španjolske te je sve bilo u znaku izbora. Naši domaćini su nam organizirali izlete u Tarragonu i Barcelonu. Drugi najveći grad Španjolske i središte Katalonije, Barcelona, spremno prihvaća najnovije međunarodne trendove što je posebno vidljivo u arhitekturi koja svojim živim bojama i neograničenom energijom oslikava upravo tu strast za životom ovoga grada. Gaudíjeve bajkovite zgrade, kip Kristofora Kolumba visok 200 stopa (oko 60 metara) koji pokazuje na more, jedan je dio onoga što nas je oduševilo. Posebno je bila zanimljiva priča o Gaudiju, arhitektu katedrale Sagrada Familia. Gaudí je zamislio baziliku kao golemo alegorijsko djelo. Ova katedrala počela se graditi još 1882. godine, a gradi se i danas.Ona je stalno gradilište, a bit će još dugo s obzirom da je od zamišljenih 18 tornjeva, prema Gaudijevom nacrtu, do danas izgrađeno njih osam Antonija Gaudíja je pregazio tramvaj. Zbog njegovog lošeg izgleda i praznih džepova taksisti su ga odbili voziti u bolnicu u strahu da neće moći platiti vožnju. Nitko nije prepoznao najslavnijeg arhitekta Barcelone, dok ga prijatelji nisu pronašli u bolnici za siromašne sljedećeg dana. Kada su ga htjeli premjestiti u bolju bolnicu, on je to odbio. Umro je dva dana kasnije, a za njim je žalila cijela Barcelona.

Posjetili smo i Barcelonin stadion, na oduševljenje muškog dijela Comenius teamova.

U travnju ove godine u Aalborgu, prekrasnom danskom gradu na fjordu, našu školu su predstavljali Jadranka Bjelica – ravnateljica, Branko Gelenčer – prof. tehničke kulture i informatike, Dubravka Crnić – koordinatorica projekta te sedmero učenika: Mario Petar Bišćan, Jakov Priester, Jan Mark Novalija, Jan Fabijan Tomičić, Iman Ali, Ana Čančar i Karlo Brčina. Aalborg je stari grad i luka na sjevernom dijelu poluotoka Jyllanda (Region Nordjylland) na Limfjordu povezan mostovima sa gradom Nørresundby i četvrti je najveći grad u Danskoj. Grad leži na fjordu Lim. Jedna od zanimljivosti je građevina Utzon centar čiji je arhitekt Danac Jorn Utzon tvorac Opere House u Sydneyu. Prema legendi, Utzon je inspiraciju za najpoznatiju australsku građevinu našao u naletima valova Limfjorda. Aalborg je sveučilišni grad. Tradicija počiva na nasljeđu Vikinga te tako u luci stoji stari vikinški brod koji je pretvoren u restoran. Danci vole bicikl kao jeftino prijevozno sredstvo pa je Aalborg bio pun biciklista, iako je bio siječanj.Najviše smo boravila u Skansevejens skole, osnovnoj školi koju pohađa oko 500 učenika. Obrazovanje u Danskoj počinje predškolom u petoj ili šestoj godini djetetovog života i nastavlja se osnovnom školom koja traje devet godina. Deseta godina je izborna i učenici je odabiru ako žele utvrditigradivo osnovne škole, bolje se pripremiti za srednju školu ili razmisliti što žele dalje. U svakom razredu ima oko 20- 25 učenika. Učenici često samo biraju prostor gdje će napraviti zadatak: u učionici, pomoćnoj učionici, na hodniku, za računalom… Naravno, ta sloboda nije omogućena onim učenicima za koje učitelj procijeni da neće raditi zadano – oni moraju ostati u razredu pod kontrolom učitelja. Sva nastava je fokusirana na učenika i na razvoj njegovih vještina, usvajanje znanja i maksimalni napredak u skladu sa sposobnostima. Učitelji se mogu dogovoriti i na nastavi npr. danskog jezika, podijeliti dva razreda u tri skupine kako bi svakom učeniku bio omogućem čim indivizialiraniji pristup. Postoje i razredi – prijatelji: peti razred je prijatelj prvome, šesti drugome itd. Stariji učenici pomažu mlađima. Naša škola domaćin je posebna po tome jer ima razred za strance. Učenici koji dolaze iz cijele Europe tamo uče danski jezik i pripremaju se za odlazak u redovni razred. Komunikacija s roditeljima se često odvija putem maila i posebnih stranica za suradnju učitelja i roditelja. Učitelji na stranice pišu poruke učenicima, obavijesti o zadaćama i svemu što je važno za razred.

Prezentirali smo što smo naučili u zadnjem bloku aktivnosti – Alternativni oblici energije. U realizaciji projekta smo surađivali s Gradskim uredom za energetiku, Energetskim institutom Hrvoje Požar i DOK-INGom te sve što smo načili i saznali pokazali sudionicima susreta. U Danskoj smo posjetili testni centar za nove vjetroagregate, bunker – muzej 2. svjetskog rata, „hladne Havaje“ na Sjevernom moru i elektranu na valove.

Završni susret partnerstva održan je početkom lipnja u Samsunu u Turskoj. U završnoj evaluaciji susreta vidljivo je da su učenici stekli samopouzdanje u komunikaciji na engleskom i njemačkom jeziku, naučili puno novih web 2.0 alata, osvijestili važnost ekološkog promišljanja i stekli iskustvo koje će pamtiti cijeli život. Svoje dojmove prenose drugim učenicima i vidljivo je porast motivacije za učenje jezika, informatike i izvannastavnih aktivnosti te radu na samom projektu. Svi bi preporučili rad na projektu drugim učenicima. Učitelji su dobili priliku uspoređivati svoj rad s radom europskih kolega, razmjenjivati primjere dobre prakse i unijeti novosti i promjene u samu nastavu i u rad Škole. Škola je dobila europska dimenziju i priliku da daljnji napredak i usavršavanje i uspoređivanje s različitim europskim obrazovnim sustavima.

Komunikacija među učenicima i učiteljima odavno je prerasla okvire projekta. Naši učenici su se posebno povezali s njemačkim vršnjacima. Iako je dio učenika otišao u srednju školu, i dalje žele znati što smo radili, a mnogima je jedan od kriterija odabira srednje škole bio sudjeluje li škola u europskim projektima. Bilo je to neponovljivo iskustvo i aktivnosti u partnerstvu neizmjerno su obogatile i i oživjele način poučavanja učitelja, odnos učenika prema jezicima i IKT-u i potiču nas na još veći angažman i učenje i inspiriraju nas. Učili smo jezik u smislenoj i prirodnoj komunikaciji, otkrivali nove informatičke programe,razmišljali o zaštiti okoliša, kulturi, tradiciji, povijesti, običajima, upoznali nove prijatelje i pritom nismo bili ograničeni učionicom i njenim zidovima.

Ova publikacija odražava isključivo stajalište autora publikacije i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.

Mjesec engleske kulture u Područnoj školi Nikole Tesle u Moravicama

Davorka Nekić

Postoji li bolji način učenja o nekoj zemlji nego kroz kulturu te zemlje? Moji su učenici upoznali četiri zemlje engleskog govornog područja upravo kroz taj aspekt. I svidjelo im se!

U Područnoj školi Nikole Tesle u Moravicama obilježili smo Mjesec engleske kulture, projekt iz sfere kulture koji je trajao puna četiri tjedna odnosno cijeli je svibanj bio u znaku engleskoga jezika.

Slika 1. Najava Mjeseca engleske kulture

Svaki od četiriju tjedana je imao svoju voditeljicu. Tako je prvi tjedan posvećen Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske vodila učenica 5. razreda Roberta Vučinić odjevena kao Hermione Granger, lik iz popularnoga serijala o Harryju Potteru. Drugi je tjedan bio u znaku Sjedinjenih Američkih Država, a Valentina Alinčić, također učenica 5. razreda, vodila ga je odjevena kao jedan od najpoznatijih Disneyjevih likova – Minnie Mouse. Dok je treći tjedan Australijom putovala petašica Vanja Vučinić utjelovljujući jednoga o najpoznatijih australskih crtanih junaka Mačka Felixa, Kanadom nas je provela Atomic Betty, poznata crtana junakinja ili još jedna petašica, Mirjam Golik.

Slika 2. Voditeljice tjedana i njihova profesorica

Svaki je tjedan svečano otvoren, i to na dva jezika. Dakako, engleskom, ali i našem materinskom ne bi li nas mogli razumjeti i oni najmlađi, kao i neki odrasli koji ne vladaju stranim jezikom.

Sa završnim riječima govora otvorenja tjedna, kretali bi prvi taktovi himne te zemlje. Na ovaj su se način učenici susreli s državnim himnama tih četiriju zemalja za što možda ne bi imali prilike tokom redovne nastave.

Svaki su tjedan organizirana vođenja po hodnicima naše škole ne bi učenici, ali i svi drugi posjetitelji upoznali zemlju koja je taj tjedan predstavljana. Na početku je svim „putnicima“ objašnjeno zašto su voditeljice odjevene baš u te likove.

Sam ulaz u Školu krasio je stol s porukom dobrodošlice, nacionalnom životinjom kao i službenim cvijetom te zemlje. Posjetitelje su također pozdravili likovi Williama Shakespearea, Ernesta Hemingwaya, Patricka Whitea i Michaela Ondaatjea – naravno, svaki ispred svoje zemlje.

Slika 3. Na ulazu u Školu

Duž školskih hodnika, po svim katovima izloženi su bili plakati koji su predstavljali zemlju koja je taj tjedan bila na redu. Svaka je zemlja predstavljena kroz geografiju, povijest što je uključivalo starosjedioce, ali i kraljevske ličnosti i predsjednike te premijere, znamenitosti, obrazovni sustav i poznata sveučilišta, filmsku i glazbenu industriju, poznate TV serije, književnost, hranu, ali i tradicionalne priče. Za svaku je odabran i značaj datum koji se u toj zemlji obilježava. Znamenitosti su, osim plakatom, predstavljene i nizom maketa koje su učenici složili. Završetak razgleda je činila PowerPoint prezentacija koju su izuzetno kvalitetno i detaljno pripremili učenici 8. razreda.

Slike 4.1, 4.2, 4.3. Makete poznatih znamenitosti

Dok su Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD zastupljeni u našim udžbenicima, to, nažalost, nije slučaj s Australijom, koja je slabo prisutna kao i Kanadom, koje gotovo da i nema. Stoga je ovaj projekt bio izvrstan način da učenici upoznaju i te dvije prelijepe zemlje. Osim Sydney Opera House i Sydney Harbour Bridge , dobili su priliku čuti za Uluru, Old Mill u Perth, Wheel of Brisbane koji ih je svojim izgledom podsjetio na London Eye, Adelaide Gaol kao i mnoge druge znamenitosti. Kanada se pokazala još zanimljivijom budući da, osim slapova Niagare, nisu čuli niti za jednu znamenitost te zemlje. Tako im je posljednji tjedan projekta bio savršena prilika da čuju o dva najfotografiranija hotela na svijetu– Chateau Frontenac and Chateau Lake Louise, Confederation Bridge, Saint Joseph’s Oratory, ali i mnogim drugim znamenitostima.

Prije svibnja i početka ovoga projekta, znali su za sveučilišta Oxford i Cambridge. Sada znaju za Ivy League kao i kojih se pet sveučilišta u Australiji i Kanadi smatra najprestižnijima.

Dok je pažnju najmlađih posjetitelja iz nama susjednoga vrtića privukao Disneyjev kutak s mnogobrojnim figuricama Disneyjevih junaka i junakinja, stariji su se rado zagledavali u pet figura Michaela Jacksona, koje predstavljauj njegove najpoznatije plesne korake.

Slika 5. Disneyjev kutak

Kao što je bio slučaj sa znamenitostima, tako je bilo i s književnošću. Dok su čuli za Shakespearea i Dickensa te za Hemingwaya i Twaina, prvi su se put susreli s nekim velikanima australske književnosti poput Banja Patersona, Ethel Turner i Patricka Whitea kao i onima kanadske književnosti kao što su Michael Ondaatje, Alice Munro i Carol Shields.

Kao što sam već spomenula, jedan od plakata za svaku zemlju činio je onaj s važnim datumom koji ta zemlja obilježava. Tako se mogao vidjeti zeleni plakata za Dan svetoga Patricka, crni kao znak tuge i sućuti za sve žrtve 11. rujna, te dva crvena – jedan crven poput makova koji simboliziraju Remembrance Day u Australiji te drugi crven da slavi Canada Day.

Plakati s tradicionalnim jelima, raspoređeni oko školske kuhinje, predstavili su nam jela poput ribe i krumpirića, pastirske pite, haggisa, mesne štruce, keksi s komadićima čokolade, dampera, Pavlove, poutine, itd.

Priče i legende smo raspodijelili oko vrata školske knjižnice, gdje im je mjesto. Čitajući ih, učenici su se susreli s Finnom MacCoolom i Prolazom divova, Ripom van Winkleom, narodom plemena Navajo, Aboriđinima, ali i pripadnicima Prvih naroda u Kanadi.

PowerPoint prezentacije su bile izvrstan način da zaokružimo cjelokupno vođenje te ujedno ponovimo sve što smo tijekom razgleda čuli i zapamtili.

U sklopu Mjeseca engleske kulture organizirana su dva kviza – Glazbeni kviz i Kviz znanja u kojem su se natjecale četiri ekipe od četiri člana, a koje su predstavljale 5., 6., 7. i 8. razred. Svaka je ekipa imala buzzer s različitim zvukom i svjetlom da je lakše uočiti tko se prvi javio. Ekipa koja je prva pritisnula svoj buzzer, dobila je priliku i prva ponuditi odgovor. Ukoliko je odgovor bio točan, ekipi se upisao bod; ukoliko nije bio točan, pravo na odgovor je stekla ona ekipa koja je druga po redu stisnula svoj buzzer. Za oba kviza složena je komisija od tri člana, od kojih je jedan potvrđivao točnost danoga odgovora, drugi je nagledao buzzere dok je treći bio zadužen za zbrajanje bodova te ujedno i proglašenje pobjednika.

Slika 6. Sudionici Kviza znanja

Slika 7. Pehari…i nešto slatko

Tijekom zadnjega dana Mjeseca engleske kulture Školu su posjetili Conor Snowden, direktor British Councila za Hrvatsku i Sloveniju te Branka Žaja, koordinatorica za projekte pri British Councilu te su sudjelovali u Kvizu znaju kao članovi komisije, uz ravnatelja Škole. Samim dolaskom izrazili su potporu našem projektu i općenito učenju stranoga jezika kao i kulture.

Slika 8 . Conor Snowden i Davorka Nekic s kostimiranim voditeljicama
Slika 9. Komisija u sastavu: C. Snowden, B. Žaja i A. Burić

Toga istoga dana premijerno je izveden igrokaz učenika 7. razreda Michaela Mlađenovića, koji je preradio tradicionalnu englesku narodnu priču Three wishes, u nas poznatiju kao Ribar i ribica, te je prilagodio našem podneblju stvorivši Ribara i srebrnu pastrvu. U izvođenju igrokaza sudjelovale su, uz Michaela, učenice 5. razreda Valentina Alinčić i Roberta Vučinić.

Slika 10. Ribar i srebrna pastrva

Svaki su nam tjedan, uz naše učenike, obogatili i kolege iz Željezničke tehničke škole sa svojim učenicima, kao i roditelji, bake i djedovi, pa i novinari.

Eseji s uključenim fotografijama poslani su veleposlanstvima svih zemalja koje smo uključili u naš projekt da i oni mogu vidjeti kao su njihove zemlje predstavljene u malom mjestu u Gorskome kotaru.

Iako smo male škola od 60ak učenika, spremni smo i voljni učiti te proširivati svoje horizonte. Tako su naši učenici naučili plesati engleski valcer i polku. Sigurno se pitate odakle nam baš polka. Polka je državni ples Winsonsina. Moji učenici to nisu znali prije svibnja. Sada to znaju!

Poželite li učiti ili obogatiti svoje znanje o zemljama engleskog govornog područja, posjetite nas! Dobrodošli ste! Jeste li za ples? Dođite i zaplešite s nama! Uživate li u čitanju, navratite pa ćemo zajedno uživati! Ako ste pak gurmani, i mi smo. Vi skuhajte neka od tradicionalnih jela, mi se dobrovoljno javljamo da ih probamo!

Iako smo iz maloga mjesta, građani smo svijeta. I ponosimo se time!

Daniela Ružić Mrak

OŠ kneza Branimira iz Donjeg Muća, mala je škola s nekih 120 učenika gdje su uključeni i učenici PRO Brštanovo. Tako mali broj učenika idealan je da se uz redovnu nastavu uđe u razne projekte za koje ima i interesa i vremena. Djeca su na takve aktivnosti navikla i posljednjih 8 godina aktivni smo na području fizike. O tome bismo vas rado izvijestili.

Fešta o´fizike

Tradicionalno svake godine sudjelujemo na „ Fešti o´ fizike“. Manifestacija okuplja fizičare iz cijele Hrvatske. Gosti su u više navrata bili dr. Hrvoje Mesić i dr. Ivica Avijani sa PMF-a u Zagrebu, kao i mnogobrojni profesori koji su doprinijeli svojim istraživanjima i praktičnim radovima sa ovog područja. Svake godine krovna tema je nešto drugo. Ove godine to je bila Fizika atmosfere. Dugi niz godina domaćin je bila OŠ u Kistanjama, a ove je godine to bila srednja škola Ivana Meštovića, u Drnišu. Mi smo se predstavili filmom Atmosfera, autora Marka Šunjića, 8.r, kao i dvama modelima, automobila i aviona koji se pokreću pomoću sunčeve energije te prikazom rada vjetroelektrane . Njih su predstavili učenici Tomislav Granić i Branimir Tomeljak, 8.r.

Branimir Tomeljak i Tomislav Granić izvode demonstracijske pokuse

Marko Šunjić prije projekcije svoga uratka

Festival znanosti

Već 10 godina sudjelujemo na Festivalu znanosti koji se održava u Splitu, kojem gravitiramo, kao i u cijeloj Hrvatskoj u isto vrijeme.

Ove godine krovna tema je bila Svjetlost. Prezentirali smo makete naših prometala koja rade na sunčevu energiju. Dio grupe Fizići dao je i intervju za TV. Naši uraci su prepoznatljivi pa snimatelji rijetko odole a da ih ne prikažu u svojim prilozima.

Etwinning i ISE projekti

Već dvije godine sudjelujemo u eTwinning projektima na nacionalnom i europskom nivou.

Na nacionalnom nivou sudjelovali smo sa dva pokusa u projektu Jedan razred, jedan pokus, jedna Hrvatska te e-razglednicama predstavili mjesta u kojima se nalaze naše škole u Muću i Brštanovu. Naš uradak možete pronaći na slijedećim linkovima:

O suradnji na projektu Erathostenes experiment, koji je projekt i eTwinninga i ISE-a, gdje smo mjerili opseg Ekvatora, možete više saznati iz slijedeće PP prezentacije koju sam pripremila za završni seminar ISE u travnju ove godine.

Na ovoj stranici TwinnSpacea, ukoliko ste član eTwinninga, možete saznati sve o našem radu. Tu se nalaze naše fotografije i naša mjerenja. Osim mjerenja Ekvatora naići ćete na fotografije snimljene 20.3. kada je bila djelomična pomrčina Sunca koju smo također pratili. Ovo je link na ta događanja.

10. godina eTwinninga

Pridružili smo se proslavi 10.rođendana eTwinninga u Hrvatskoj. Naš doprinos bilo je puštanje u zrak fluorescentnih balona i pjesma koju smo napisali za u priliku. Ovo je link na stranicu naše škole u tom projektu.

Iskreno se nadamo da ćemo uvijek istim, možda i većim žarom pratiti zbivanja sa područja fizike i uspješno učestvovati u mnogim projektima.

Damir Vrbanec

Uvod

Postoji više razloga zašto trebamo novi operacijski sustav (OS) na računalu. Svatko ima svoje želje, potrebe, dobra ili loša iskustva sa prethodnim inačicama OS-a. Bilo kako bilo, vrlo vjerojatno nas znatiželja natjera na isprobavanje novih besplatnih inačica OS-a Microsofta. Nakon što pročitate slijedeći tekst, provjerite sistemske preduvjete i još neke sitne opaske krenite prema instalaciji novog OS-a Windows 10.

Besplatno preuzimanje (veličina datoteke 2.8Gb za x86 međuverziju 10130) uz besplatan ključ proizvoda: 6P99N-YF42M-TPGBG-9VMJP-YKHCF.

U mojem slučaju instalacija je krenula na jednom „testnom“ računalu: Intel Pentium DualCore, 4Gb DDR3 radne memorije i čvrsti disk sATA od 500Gb.

Ovo je verzija predizdanja softvera

Windows 10 Insider Preview mogao bi se promijeniti prije samog komercijalnog izdanja koje nam uskoro slijedi. Microsoft ne daje nikakva izričita jamstva vezana uz informacije koja navodim u sljedećem tekstu. Za neke značajke i funkcije možda će biti potreban dodatni hardver ili softver.

S čime ovaj sustav funkcionira?

Windows 10 Insider Preview trebao bi funkcionirati sa svim uređajima i programima koji rade i uz Windows 8.1, no možda ćete neke od njih morati ažurirati ili ponovno instalirati.

Upravljački programi za osnovne funkcije kao što je pohrana, umrežavanje, unos i prikaz isporučuju se uz sustav Windows. Ti vam upravljački programi omogućuju dovršetak instalacije sustava Windows te povezivanje s internetom. Dodatne upravljačke programe možete nabaviti putem servisa Windows Update.

Podatke o kompatibilnosti potražite u Windows 8.1 centru za kompatibilnost sustava.

Sistemski preduvjeti

U načelu, ako se na PC može instalirati Windows 8.1, ispunjavate sve preduvjete. Ako niste sigurni, ne brinite – Windows će provjeriti sustav i utvrditi može li se instalirati pretpregled.

Minimalne potrebe vašeg sklopovlja su sljedeće:

• Procesor: 1 gigaherc (GHz) ili brži
• RAM: 1 gigabajt (GB) (32-bitni sustav) ili 2 GB (64-bitni sustav)
• Slobodan prostor na tvrdom disku: 16 GB
• Grafička kartica: grafički uređaj za Microsoft DirectX 9 s upravljačkim programom za WDDM
• Microsoftov račun i pristup Internetu (postoji mogućnost izrade lokalnog korisničkog računa)

Ako imate OS Windows 7 bez servisnog paketa SP1, na pretpregled ga možete nadograditi samo tako da preuzmete ISO datoteku (poveznica je na vrhu ovog teksta). Ako instalirate Windows 7 SP1, sustav možete nadograditi na pretpregled pomoću servisa Windows Update ili tako da preuzmete ISO datoteku.

Ako na računalu imate Windows 8.1, ali još niste instalirali Windows 8.1 Update, nećete moći instalirati Insider Preview. Pokušajte pokrenuti Windows Update da biste preuzeli Windows 8.1 Update prije instalacije sustava Windows 10 Insider Preview ili preuzmite ISO datoteku.

Ako koristite Windows 8.1, Windows 8 ili Windows 7 i jezik vašeg sustava nije među navedenim dostupnim jezicima, prilikom nadogradnje sačuvat će se samo vaše osobne datoteke. Nećete moći zadržati aplikacije ni postavke sustava Windows.

Uvijek postoji mogućnost rušenja vašeg osobnog ili prijenosnog računala prilikom instalacije ili nadogradnje. Postoji mogućnost da se mogu oštetiti, čak i izbrisati datoteke na vašem računalu, stoga preporučam da sve sigurnosno kopirate. Neki pisači i drugi hardver možda neće funkcionirati, a neki se softver možda neće instalirati niti raditi kako bi trebao, uključujući antivirusne i sigurnosne programe.

Ako se želite vratiti na svoj prethodni OS

Morat ćete ponovno instalirati svoju verziju sustava Windows s medija za oporavak ili instalaciju koji ste dobili uz PC (najčešće je riječ o DVD-u). Ako nemate medij za oporavak:

• Za sustave Windows 7 ili Windows  Vista: možda prije ažuriranja možete stvoriti medij za oporavak s particije za oporavak na PC-ju pomoću softvera koji isporučuje proizvođač vašeg PC-ja.
• Za sustave Windows 8.1 ili Windows 8: možda možete stvoriti USB pogon za oporavak. Dodatne informacije potražite u članku Stvaranje USB pogona za oporavak. Ako prije instalacije pretpregleda niste stvorili USB pogon za oporavak, možete stvoriti instalacijski medij za Windows 8.1.

Windows 10 ponovno koristi Start gumb, dodaje više radnih površina i promjenjivo sučelje

Novosti koje nam donosi novi OS Windows 10 naspram Windows 8.1:

1) Povratak Start gumba i „uprozorene“ METR O aplikacije

Vjerujem da svi jako dobro razumijemo o čemu se tu radi – svima nam je nedostajao taj famozni gumb START

Microsoft je dobro razmišljao o sučelju s pločicama ali na stolnim računalima bez zaslona na dodir to se baš i nije pokazalo najsretnijim rješenjem. Bila je to kardinalna pogreška koja je sada konačno ispravljena.

Gumb Start osim pristupa aplikacijama i tražilici dodaje kontakte i mrežne stranice.

Modern UI sučelje Windows 8.1 sa METRO aplikacijama po čitavom zaslonu također su dobile mogućnost postavljanja u prozor i promjene veličine prozora.

2) Cijena Windows 10

Windows 10 će biti potpuno besplatan svim postojećim (legalnim) korisnicima OS Windows 7 i 8/8.1 za prvu godinu korištenja. Ovo je, čini se, po prvi puta da Microsoft razmišlja na ovakav način. Sviđa mi se, vjerujem da će se svidjeti i Vama. 

3) „Cortana“ glasovni pomoćnik dolazi i na desktop računala

Prema mnogobrojnim izvorima i „procurjelim“ informacijama koje sam uspio skupiti, sada je već gotovo izvjesno da će Microsoftov glasovni pomoćnik Cortana (napravljen prema gaming uzoru AI-a iz Halo igara) s mobilnih Windows Phone 8.1 uređaja stići na desktop računala kao integrirani dio Windowsa 10.

Vjerujem da će Cortana na PC-ima imati znatno veću ulogu nego na mobilnim uređajima, gdje je služila za standardne glasovne pretrage na Bing tražilici i kao sustav za izvođenje zadaća glasovnim komandama.

Kako stvari stoje, Cortana će desktop računalima donijeti personalizirane značajke.

U sadašnjem obliku, Cortana koristi Bing da korisnicima pruži relevantne sugestije, no u Windowsima 10 će donijeti rezultate pretraga koje će vam pomoći u traženju informacija temeljenih na vašim nedavnim aktivnostima. Na primjer, Cortana će omogućiti korisnicima pretraživanje Excel dokumenata koji su nedavno otvarani na taj način da ćete joj reći da otvori onaj na kojem ste radili. Pored toga, ona će pratiti vaše tekstualne poruke, Skype razgovore, e-mailove i sve drugo što je vezano za komunikacije, pa ćete recimo moći zatražiti da vam pribavi adrese vezane za lokaciju koju vam je poslao neki vaš kontakt na Skypeu ili e-mailu.     

Mnogi će zasigurno izjaviti da ovo izgleda kao poprilično narušavanje privatnosti. Microsoft će omogućiti da korisnici sami konfiguriraju što će Cortana pratiti, pa će biti onoliko personalizirana koliko ćete to vi željeti.

Na PC-u će Cortana izgledati isto kao na Windows Phone 8.1, te će biti uvijek uključena, kako biste ju mogli koristiti u bilo kojoj situaciji tijekom rada na računalu.

Izvori navode da se Cortana još neće integrirati u preview inačicu Windowsa 10 koja izlazi idući mjesec, već u sklopu planirane nadogradnje.

4) Microsoft Edge (projekt Spartan) – novi web preglednik

Internet Explorer sastavni je dio Windows-a još od davne 1995., no izgleda kako bi Microsoft mogao ostaviti po strani svoj uvaženi, a često i neslavan Internet preglednik.

Prvo glasine ukazivale su da Microsoft radi na potpunom „remontu“ Internet Explorera za Windows koje nosi kodni naziv Spartan, no zapravo se raditi o potpuno novom pregledniku iz radionice Microsofta.

Upoznajmo najnoviji način pregledavanja weba. Pogledajte novu pločicu preglednika Microsoft Edge na izborniku Start i programskoj traci.

Brže pretraživanje na adresnoj traci

Da biste pretražili neki pojam, sliku ili slično, ne morate posjetiti neko web-mjesto. Uštedite vrijeme tako da pojam za pretraživanje unesete u praktičnu adresnu traku. Odmah ćete dobiti prijedlog za pretraživanje, rezultate s weba, povijest pregledavanja i favorite.

Centar – svi vaši sadržaji na jednom mjestu

Centar je mjesto na kojem Microsoft Edge čuva sve što prikupite na webu. Odaberite Centar da biste pogledali favorite, popis za čitanje, povijest pregledavanja i trenutna preuzimanja.

Pisanje na webu

Microsoft Edge jedini je preglednik koji omogućuje dodavanje bilješki, pisanje, crtanje i isticanje izravno na web-stranicama. Izravno na zaslonu dodajte nekoliko tajnih sastojaka u recept koji ćete podijeliti s drugim kuharima amaterima, surađujte na novom projektu sa suradnicima ili se igrajte s djecom – web je vaše slikarsko platno.

Stvorite web-bilješku da biste počeli s dodavanjem na stranicu na kojoj se nalazite.

Olovkom pišite pomoću dodirnog zaslona ili miša te istaknite ili napišite bilješku.

Sa sobom ponesite ono što čitate

Popis za čitanje omogućuje spremanje članaka i drugih sadržaja koje želite pročitati kasnije. Samo odaberite, Popis za čitanje, a zatim Dodaj. Kada budete spremni za čitanje, otvorite Centar i odaberite Popis za čitanje .

Čitajte uz manje stvari koje odvraćaju pažnju

Ako želite jasan i jednostavan raspored, na adresnoj traci odaberite da biste uključili prikaz za čitanje. Tako ćete ono što čitate premjestiti u prednji plan i u središte zaslona. Čak možete stil prikaza za čitanje i veličinu fonta promijeniti u skladu sa svojim raspoloženjem – odaberite , a zatim Postavke.

Cortana glasovni pomoćnik će biti ugrađen u ovaj preglednik weba.

5) Kraj lozinkama (password)?

S ulaskom Microsofta u grupu tvrtki koje su se obavezale koristiti isti standard u online identifikaciji, FIDO (eng. Fast Identity Online) je dobio novi vjetar u leđa, jer je sada mnogo vjerojatnije da će se proizvođači biometrijske opreme (otisak prsta) koristiti baš tim standardom, od čega će na kraju profitirati najviše korisnici, koji neće morati brinuti odgovara li uređaj koji su kupili standardu koji podržava njihovo računalo ili pametni mobitel.

6) Windows Phone 10

Zasebna inačica OS-a za pametne telefone – Windows Phone 10 imat će ugrađene Microsoft Office aplikacije koje nalikuju računalnim „kolegama“, integriranu Skype komunikaciju kao i druge IM servise.

7) Rad na više radnih površina

Kao što Apple-ovi OS X operativni sustavi već duže vrijeme koriste rad na više radnih površina isti konačno dolazi integriran u Windows 10.

Ovu značajku cijenit će ponajviše zahtjevniji korisnici koji rade sa više zahtjevnih aplikacija istovremeno i na više projekata istovremeno. Jednostavniji će biti rad na osobnom i poslovnom planu na istom računalu.

Dodavanje nove radne površine radimo tipkovničkim prečacom WIN + CTRL + D. Izmjena s jedne na drugu radnu površinu i pregled aplikacija po radnim površinama radimo s tipkovničkim prečacom WIN + CTRL + LEFT or RIGHT.

8 ) Jedinstveni Store i univerzalne aplikacije

Programeri će od sada moći stvarati aplikacije koje će se „vrtjeti“ na svim postojećim Windows uređajima od pametnih telefona s malim zaslonima do 85“ ogromnim zaslonima osjetljivim na dodir.

Univerzalne aplikacije moći će se otvarati u prozorima veličine po želji kao i ostali programi na ranijim OS platformama Microsofta.

9) Fleksibilnije sigurnosne zakrpe i nadogradnje

Sigurnosne nadogradnje i kritičke zakrpe OS-a dolazit će mjesečno a ne svakodnevno kao do sad. Stoga neće biti svakodnevnog ažuriranja.

10) Višezadaćnost na djelu

Windows 10 predstavljaju kvadratnu višezadaćnost koja će omogućiti bolji istovremeni radi više aplikacija i njihov razmještaj u prozorima na zaslonu i to u različitim veličinama. Aplikacija u većem prozoru oduzimat će više procesorske snage višezadačnosti i tako će vizualno biti lakše prepoznatljivo kome i kako Windows 10 dijeli procesorsku snagu.

Tipkovnički prečac ALT + TAB i dalje ostaje uz nadogradnju ikone na alatnoj traci (Task View)

11) Nema više „natipkavanja“ teksta u Command Prompt

Zahtjevniji korisnici konačno će odahnuti – Command Prompt sad konačno prihvaća kopiraj i zaljepi funkciju Windowsa.

Alenka Miljević

Action English ili kako mi u školi volimo reći Pazi, snima se na engleskom jeziku, je eTwinning projekt koji se realizirao u školskoj godini 2014./15. Cilj projekta je razvijanje kompetencija engleskog jezika s naglaskom na osnaživanje vještine govora uz uporabu i razvijanje vještina IKT-a.

Slika 1. Logo projekta i svi partneri po zemljama

Projektna ideja ojavljena je na eTwinning forumu i neočekivano brzo stigli su komentari kolegica i kolega eTwinnera koji su ideju o provođenju projekta u kojem se dogovorene aktivnosti realiziraju kroz zadatke snimanja kratkih filmova i kreiranja videa vidjeli kao izazov, ali i kao nešto novo i drugačije od uobičajenog. Okupilo se 10 škola iz 8 zemalja: Poljska, Turska, Litva, Grčka, Francuska, Belgija, Španjolska. Neki su s manje, a neki s više entuzijazma radili na projektu, a naš tim iz OŠ braće Radića – Bračević činila sam ja, Alenka Miljević učiteljica engleskog i njemačkog jezika kao koordinatorica projekta i Ines Sedlar, pedagoginja i profesorica talijanskog jezika bez čije svesrdne pomoći i podrške kada su informatička pitanja, problemi, ali ono što je još važnije i odgovori i rješenja istih, projekt zasigurno ne bi tekao glatko i mnoge ideje ostale bi samo ideje bez realizacije.

Slijedila je uobičajena procedura, projekt je odobren i krenuli smo s prvom aktivnošću koju smo nazvali Speaking Selfies. Samo ime govori o čemu se radi. Svi znamo što je selfie, a mi smo htjeli da selfie i progovori. Bio je to prvi zadatak snimanja učenika dok pred kamerama govore na engleskom jeziku. I nije bilo nimalo lako. Partneri su mi slali poruke kako se učenici srame i ne mogu se opustiti ispred kamera te kako im je neugodno što će ih kasnije kada svoje snimke objave na Twinspaceu moći vidjeti skoro pola Europe. Slijedile su riječi ohrabrenja, a ono što je najvažnije mi smo kao pravi domaćini probili led i prvi objavili naše snimke. Vrijedilo je to puno više od samih riječi, a kada su počele pristizati snimke naših partnera imala sam osjećaj da se nije proširila samo moja zbornica po čitavoj Europi nego da sam dobila i nove učenike koji su preko Twinspacea ušli u moju školu i moj razred, a radost što im mogu čuti glas nadmašila je sva moja očekivanja.

Slika 2. Ovako to izgleda kada na Twinspaceu otvorite datoteku pod nazivom SPEAKING SELFIES

Snimke smo gledali u školi na nastavi engleskog jezika, koja će ubuduće biti obogaćena za oko 130 videa. Na Twinspaceu su objavljene i pripreme za nastavu te razne aktivnosti koje se mogu raditi s učenicima služeći se našim videima.

Osim opisane prve aktivnosti kojoj je bio zadatak međusobno upoznavanje učenici su kreirali videe i snimali kratke filmove o svom putu od kuće do škole, o svojim hobijima i slobodnom vremenu, o Božiću, a razmijenili smo i fotografije prirode u jesen te smo ih koristili za kreiranje videa o jeseni, npr. mi smo koristili fotografije iz Turske, a naše su fotografije poslužile za inspiraciju partnerima u Grčkoj.

Apsolutni hit među učenicima bio je zadatak Lip Sync odnosno učenici su odabrali omiljenu pjesmu svog najdražeg izvođača te su na tu pjesmu pripremili i snimili nastup. Tako su imali priliku preuzeti ulogu svojih glazbenih idola što su u evaluaciji ocijenili kao omiljenu aktivnost. Moram pohvaliti svoje učenike koji su i ovaj put predvodili aktivnost obljavljujući svoje video uratke i potakli učenike iz ostalih zemalja da se opuste, snime i objave i svoje „video spotove“. I za ovu aktivnost postoji priprema za sat koja se kao predložak može koristiti i inače kada se u nastavi stranih jezika koristi glazba. Glazba je značajan motivirajući faktor u nastavi engleskog jezika, a kada se gledaju „spotovi“ u kojima su izvođači sami učenici, postaje još puno zabavnije. S pažnjom i usredotočenosti na ovom satu sigurno nećete imati nikakvih problema.

Slika 3. Lip sync

Da su eTwinning projekti izvrstan način za suradnju, razmjene ideja svima je vrlo dobro poznato, ali kada imate aktivnost pod nazivom My Favourite English Lesson Activity (Moja omiljena aktivnost u nastavi engleskog jezika), dobijete snimku aktivnosti i neposredan uvid u način na koji se aktivnost odvija u razredu. Na vama je samo odluka hoćete li tu aktivnost primijeniti u vašem radu ili će sama snimka poslužiti kao dodatni materijal.

Zadnja aktivnost, kao što je i uobičajeno, bila je evaluacija projekta. Prikupljali smo pitanja na stranici koju smo kreirali u sklopu Twinspacea i odlučili na koja pitanja će učenici, ali i njihove učiteljice i učitelji odgovarati. I kao što su sve aktivnosti u ovom projektu bile odrađene snimanjem i za ovaj posljednji zadatak trebalo je snimiti odgovore na pitanja. Došlo je vrijeme i da učitelji stanu ispred kamera. Ni slučajno nemojte pomisliti da je to za jednog učitelja ili učiteljicu engleskog jezika bilo lako, jer nije. I mi smo ipak samo ljudi od krvi i mesa. Komentari koji su uslijedili dokaz su koliko je ova aktivnost bila važna jer smo iskusili kako je to biti ispred kamere i nismo bili svjesni koliko uzbuđenja, treme i straha to donosi sa sobom, a sami smo to isto tražili od učenika. Naši učenici su ovaj zadatak bez problema odradili. Ipak je to njima bio samo još jedan u nizu zadataka snimanja. Bio je to jedan od trenutaka kada se sjetite izreke o učiteljima koje su njihovi učenici nadmašili i kada ste vrlo ponosni.

Uz sva ova uzbuđenja, zabavu, pjesmu i ples učenici su razvijali svoje komunikacijske vještine na materinskom i engleskom jeziku, oslobodili su se straha i treme od govorenja engleskog jezika, čak i pred kamerama, te smo i ja i moji učenici razvijali vještine korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, bili smo kreativni, naučili se dogovarati i raditi u timu. Autentična situacija u kojoj se učenici moraju služiti stranim jezikom kako bi uspostavili komunikaciju i sporazumjeli se osvjestila je kod učenika važnost i vrijednost poznavanja što više stranih jezika. Susreli smo se s različitim kulturama, ali ono što je još važnije upoznali smo nove ljude koji su različiti, ali opet u puno toga i slični, pa čak i isti.

Projekt se primakao svom kraju i kad smo već postali pomalo nostalgični i tužni, nisam odoljela i s učenicima sam pripremila iznenađenje za naše partnere, a posebno za one iz Turske. Pripremili smo tradicionalno tursko kolo za koje je kolega iz Turske komentirao da ga je vidio, ali da ga sam ne zna plesati i nije krio svoje oduševljenje. Nije bilo ni u planu, ali kao inače u životu najbolje se stvari često dogode spontano i bez plana.

Ova zadnja vesela plesna aktivnost privukla je i učenike koji nisu „službeno“ radili na projektu, a bolji završetak projekta nismo mogli ni poželjeti.

Pogled na projekt iz pedagoškog kuta

Seneka je još davno rekao da ne učimo za školu nego za život. Ovaj projekt je postao prava životna učionica. Odmaknuli smo se od sadržaja i nastavnih jedinica, od pisanja u bilježnice i domaćih radova. Učenici su dobili mogućnost upotrijebiti brojna znanja koja su stekli tijekom svog školovanja na jednom mjestu. Koristili su znanje engleskog jezika i shvatili zašto su učili sva ona gramatička pravila i sve te riječi na engleskom jeziku, koristili su znanja informatike, plesali, pjevali, crtali, snimali i što je najvažnije – uživali. Radovali su se trenutcima upoznavanja s djecom diljem svijeta, razvijajući toleranciju i rušili svoje stereotipe o drugim kulturama i narodima.

Dan po dan i aktivnost po aktivnost pokazivali su što znaju i mogu. S obzirom da su to učenici koji odrastaju u jako maloj sredini, ponekad se pitaju jesu li oni jednako vrijedni kao i druga djeca. Ovaj projekt im je, među ostalim, podigao samopouzdanje i vjeru u sebe. Ozbiljnost na njihovim licima dok su osmišljavali koreografiju, scenografiju ili vlastitu kostimografiju je jasno pokazivala da su sve zadatke shvatili ozbiljno i odgovorno. Vidjela se velika promjena kod djece. Šutljivi i sramežljivi učenici su počeli govoriti o sebi pred kamerama, a onda i iza njih. Učenici koji su s mukom odrađivali svoje redovne školske obveze, sami su kod kuće dodatno radili na projektnim aktivnostima i dolazili s novim idejama. Uobičajeno je da učenicima pisanje domaćih zadaća pada teško međutim zadatci koji su bili postavljeni u ovom projektu odrađeni su s veseljem i potpuno drugačijim stavom.

Veselim raspoloženjem koje nam je projekt donio zahvaćeni su i učenici koji nisu direktno sudjelovali, a i učiteljima je bilo lakše odlaziti na nastavu uz zvukove glazbe i prolazeći kraj brojnih plakata i sličnih dokaza postojanja projekta. Mislim da je ova realizacija jedne ideje svima u zbornici dala poticaj da i sami realiziraju svoje ideje.

U trenutku kad je projekt završio, osvrnuvši se na cijelu proteklu godinu i podsjetivši se svih aktivnosti koje smo radili, svih uradaka koji su nastali i utjecaja koji je projekt imao na cijelu školu, teško je zamisliti da je to jednom bila tek ideja koja je mogla ostati samo to.

Poveznica projekta na eTwinning portalu.

Nataša Ljubić Klemše

1. lipnja 2015. održan je prvi eTwinning TeachMeet HR. Moderatorica i voditeljica bila je eTwinning ambasadorica mr. Nataša Ljubić Klemše, učiteljica savjetnica koja je svoje postojeće iskustvo sudjelovanja u brojnim TeachMeetevima iskoristila kako bi započela s prikazivanjima dobre eTwinning prakse u Hrvatskoj.

TeachMeet je organizirani neformalni oblik stručnog usavršavanja tijekom kojeg prezentatori prikazuju svoje primjere uspješne prakse u strogo ograničenom vremenskom trajanju od 3 minute.

Prvi je TeachMeet održan 2006. u Edinburghu u Škotskoj pod nazivom „ScotEduBlogs Meetup“. Ewan McIntosh kasnije je takve susrete nazvao TeachMeet. Od tada forma TeachMeeta postaje vrlo popularna i prepoznatljiva diljem svijeta.

Neki od najpoznatijih TeachMeet susreta održavaju se u Škotskoj, Sjevernoj Irskoj, Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, Hrvatskoj, Češkoj, Danskoj, Irskoj, Švedskoj i SAD-u.

Velika je čast što je 1. eTwinning TeachMeetu prisustvovala i naša eTwinning ambasadorica Arjana Blažić, prof. koja je u to vrijeme bila na desetomjesečnom usavršavanju u SAD-u, a koja je još 2011. godine u Hrvatskoj pokrenula TeachMeet.

Ponosni smo što se eTwinning TeachMeetu pridružio i Bart Verswijvel, Community and Education Officer u European Schoolnet-u i NSS u Belgiji, koji je zajedno s našom ambasadoricom Arjanom vodio internacionalne TeachMeet susrete.

1. eTwinning TeachMeet HR bio je internacionalni jer je u njemu aktivno, kao prezentatorica, sudjelovala nastavnica matematike Anica Tričković iz Srbije i jer je bio sudionika iz drugih država regije.

Ideja eTwinning TeachMeet HR susreta, webinara, jest poticanje i ohrabrivanje početnika eTwinnera na prikaz svojeg eTwinning projekta jer na osobnom primjeru mogu dobro pojasniti i pokazati eTwinning projekt očima početnika. U isto vrijeme iskusni eTwinneri imaju priliku predstaviti eTwinning projekt iz svoje perspektive te dati niz korisnih naputaka i savjeta koji mogu olakšati realizaciju projekta, ali i koji mogu potaknuti kreativan razvoj ideja.

Na prvom eTwinning TeachMeetu HR sudjelovalo je 12 prezentatora koji su pokazali svoje primjere dobre prakse u eTwinningu.

Dugogodišnja i iskusna eTwinnerica Marijana Smolčec, profesorica u Gimnaziji Bernardina Frankopana moderatorica je eTwinning grupe “Inclusive Education” te je kroz tu grupu predstavila nove eTwinning grupe koje su započele s radom u travnju ove godine.

Adrijana Višnjić Jevtić i Matea Galinec odgojiteljice djece rane i predškolske dobi prezentirale su projekt „Mascots exchange“ koji je osmišljen na način da svaka od zemalja partnera u njemu sudjeluje sa svojom lutkom koja je putovala u ostale zemlje i na taj način prenosila kulturu, način života, tradiciju i jezik određene zemlje.

Iskusna eTwinning učiteljica Helena Gustović Ljubić iz I. osnovne škole Bjelovar predstavila je svoj vrlo zanimljiv projekt “Tour de Europe with Mela” u kojem je Mela, zaštitni znak jedne fundacije, putovala Europom i prenosila iskustva učenika, njihovih dnevnih rutina, obaveza i hobija.

eTwinnerica Jospia Blagus ispričala je iskustva o svojem eTwinning projektu „Moj grad, moja škola, moj razred“, prvom nacionalnom projektu, u kojem su sudjelovali učenici od 1. do 4. razreda OŠ, a koji je zainteresirao mnoge (ne)iskusne eTwinnere za rad i suradnju na projektima.

eTwinning ambasador Tomislav Pavlović predstavio je vrlo zanimljiv i intrigantan projekt „Božićno primirje“, „Christmas truce“, kojim su učenicima približili povijesne činjenice o I. svjetskom ratu te različitim aktivnostima obilježiti njegovu 100.-u godišnjicu.

Nastavnica matematike iz Srbije Anica Tričković predstavila je svoj projekt „Sierpinski Carpet Project“, projekt u kojem učestvuje 440 škola iz 33 zemlje svijeta s preko 28000 učenika. U Srbiji je taj projekt doživio veliki uspjeh jer će u Srbiji biti stvoreno više od osmine čitavog svjetskog tepiha dimenzija 45 m x 45 m, a koji će predstavljati 7. iteraciju Sierpinski carpeta.

Ljiljana Lež-Drnjević, nastavnica hrvatskog jezika iz Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu upoznala je sudionike kako je moguće virtualno putovati Europom bez putovnice i novca, a uz sponzorstvo eTwinninga. Projekt „Taste of Europe – sounds, sights, colours and scents“ upoznao je međusobno projektne partnere s različitostima i sličnostima i tako dao svoj doprinos boljem razumijevanju i prihvaćanju različitosti. Svaka škola predstavila je svoju zemlju kroz običaje, kulturne znamenitosti, gastronomiju i ono što vole mladi.

Uspješna eTwinnerica iz I. osnovne škole Bjelovar, učiteljica engleskog jezika Martina Supančić, dobitnica nagrade COMET prezentirala je nagrađeni projekt “Say no to violence“, projekt kojem je cilj bio povezati učenike iz različitih zemalja na istom zadatku: na snimanju kratkog filma o različitim vrstama nasilja, a koji ih uči kako se boriti protiv nasilja nenasilnim metodama.

Učiteljica razredne nastave, Nevenka Dimač, učiteljica mentorica u OŠ Voltino, projektom „Memento prijateljstva“ pokazala je kako razvijati kompetencija Građanskog odgoja i obrazovanja kroz pridržavanje zajedničkih dogovorenih pravila.

eTwinnerica Višnja Mušnjak, učiteljica razredne nastave iz OŠ Nikole Tesle svojim je projektom „Touch into the past“, integriranim u nastavu Prirode i društva 3. razreda, ukazala na važnost očuvanja tradicije i običaja kroz prošlost svojih predaka.

Iskusna eTwinnerica, učiteljica engleskog i njemačkog jezika Alenka Miljević, prof. iz OŠ braće Radića – Bračević prezentacijom projekta „Action English“ pokazala je mogućnosti korištenja videa u nastavi engleskog jezika uz pomoć kojeg su učenici razvijali govorne kompetencije, stjecali samopouzdanje za govornu komunikaciju na stranom jeziku i kroz autentične situacije osvijestili potrebu učenja stranih jezika.

Iznimna učiteljica razredne nastave Dubravka Namjesnik iz Pakraca pokazala je kako krenuti u avanturu eTwinninga i kako u njegov svijet kročiti malim koracima. Svojim nacionalnim projektom „Povijesne osobe mog kraja“ predstavljene su povijesne osobe krajeva RH, a koje su obilježile određeni zavičaj.

eTwinning Hrvatska ovim velikim događajem u kojem je sudjelovalo 73 sudionika i na ovaj se način uključila u suvremene oblike stručnog usavršavanja i dijeljenja znanja putem i o eTwinningu jer eTwinning uključuje inovativne i profesionalne europske odgojno-obrazovne stručnjake koji prate suvremene smjernice u stručnom usavršavanju.

Na stranici http://www.mobilnost.hr/index.php?id=786 moguće je pogledati i poslušati snimku webinara te pregledati sve prezentacije sudionika.

na primjeru OŠ Ludina

Tomislav Pavlović

Nakon dobivanja potpore za provođenje KA1 projekta u sklopu Erasmus+ programa u Osnovnoj školi Ludina postavili smo pitanje uključivanja eTwinninga u provođenje KA1 projekta YES – Young Entrepreneurs in Elementary School.

Uključivanje u eTwinning projekte s projektnim partnerima s kojima smo imali Job shadowing je samo jedan način na koji je eTwinning moguće iskoristiti. Tako će škola u Finskoj prenijeti u eTwinning svoja iskustva ugošćivanja učiteljice koja je tijekom trajanja projekta provela dva tjedna na praćenju nastave i sudjelovanju u svim aktivnostima škole domaćina.

Drugi način je pokretanje sobe KA1 u kojoj će svi učitelji sudionici projekta pisati svoja iskustva tijekom pripreme, provođenja i diseminacije svojih projektnih aktivnosti.

Nekoliko mjeseci prije završetka projekta, prenijet ćemo svoja iskustva kroz diseminaciju i objavu nekoliko videa s usavršavanja svakog od sudionika. Koristit ćemo i fotografije te uz različite IKT alate omogućiti budućim sudionicima iz Hrvatske i Europe lakše provođenje svojih projekata.

Kako dobiti još više od samog KA1 projekta i kako spojiti ugodno s korisnim? Kako još pojačati suradnju između škola unutar eTwinninga i dogovoriti suradnju škola za rad u budućim eTwinning projektima a da pritom nema dodatnih troškova?

Opisat ćemo način na koji smo to napravili tijekom provođenja projektne aktivnosti KA1 u kojoj je učitelj engleskog jezika poslan na usavršavanje u području Poduzetništva na Maltu.

Sažetak

Sudjelovao sam u usavršavanju u okviru projekta KA1 na temu Poduzetništva na Malti. Sadržaj usavršavanja i sve rezultate opisat ću u drugom članku, s obzirom da je ovdje naglasak na uključivanju eTwinninga u Erasmus+. Ideja spajanja posjete školi i usavršavanja KA1 nastala je iz praktičnog razloga dobivanja 2-u-1 ili više za manje. Kako je usavršavanje trajalo tjedan dana, odlučio sam iskoristiti slobodne sate za posjet školi u blizini. Dakle, paralelno s pohađanjem tečaja, posjetio sam školu u Siġġiewi, Saint Ignatius College Primary School.

Koraci koje smo slijedili pri dogovoru suradnje sa školom bili su:

1) Dobiti potvrdu organizatora tečaja KA1 o točnim terminima usavršavanja

Iako je ideja o posjetu nastala relativno kasno, uspjeli smo zahvaljujući vrlo organiziranim domaćinima usavršavanja, kao i škole koju smo posjetili sve urediti na vrijeme. Dobili smo termine usavršavanja od organizatora, kao i točan raspored zbivanja kroz tjedan. Usavršavanje je trajalo u različitim jutarnjim i popodnevnim terminima, tako da je bilo prostora za organizaciju posjeta nekoj školi.

2) Kontaktirati eTwinning ambasadore iz zemlje u koju putujemo (u ovom slučaju Malta)

Dva tjedna prije polaska na Maltu, kontaktirao sam učiteljicu iz navedene osnovne škole, koja je ujedno i eTwinning ambasador Malte. Kontaktirao sam sve eTwinning ambasadore, ali neki su se ispričali obvezama zbog završnih ispita koji su u vrijeme boravka bili u tijeku.

3) Naći adekvatnu školu i kontaktirati je radi dogovora susreta

Škola Saint Ignatius College Primary School pokazala se dobrim odabirom. Ravnateljica škole Ludina poslala je email ravnatelju škole na Malti kako bi pozvala na suradnju i zamolila za primanje učitelja (i učiteljice) OŠ Ludina u posjetu. U samom pismu navedena je i namjera daljnje suradnje, ali su napisana i dosadašnja dobra iskustva u projektima. Ovo je prilika za poziv na suradnju u svim projektima, ne samo eTwinning, kao i poziv za domaćinstvo u KA1 projektima, jer znamo koliko je važno imati pouzdanog partnera u eTwinning projektima.

Precizirajte datum i vrijeme boravka u školi, kao i kratak sadržaj posjeta (razgledavanje škole, predstavljanje projekata, intervju, dogovor o novim projektima)

4) Dogovoriti program tijekom boravka u školi

Nakon dobivanja zelenog svjetla od strane ravnatelja škole na Malti, odlučili smo detaljizirati što konkretno želimo napraviti tijekom sastanka. Kako imate svega nekoliko sati, dobro je imati unaprijed pripremljena pitanja, kako ne biste gubili vrijeme na smišljanje. Isto tako, imali smo sreću što nas je na samom sastanku bilo dvoje iz Hrvatske (učiteljica iz iste škole bila je druga članica tima), tako da su fotografije i video uratci mogli biti snimani u isto vrijeme. Ukoliko niste u mogućnosti snimiti dovoljno fotografija, zamolite domaćina da vam pošalje, kao što su ljubazni domaćini to napravili nama. Isto tako, zamolite domaćina za dozvolu fotografiranja kako bi vas uputio na učenike za koje nemate dozvolu fotografiranja.

U nekoliko navrata dogovarali smo što bismo i u kojem vremenskom okviru htjeli napraviti tako da je program bio otprilike ovakav:

• Dolazak za vrijeme okupljanja učenika (Assembly),
• Razgledavanje prostora škole i učionica, upoznavanje nekoliko učiteljica
• Dolazak u četvrti razred (Parrots) – prezentacija eTwinning projekata u kojima su sudjelovali, upoznavanje obrazovnog sustava Malte
• Intervju s učenicima i učiteljicom
• Završni dogovori o budućoj suradnji

Ukupno trajanje susreta bilo je manje od dva sata, u sklopu kojih smo odradili navedeni program i, vjerujemo, našli pouzdanog partnera za buduće projekte. Bitno je naglasiti da nismo ranije poznavali učiteljicu i nismo imali zajedničke eTwinning projekte do sada, čime se potvrđuje pravilo da su učitelji koji sudjeluju u eTwinning projektima otvoreni, uvijek spremni za suradnju i prihvaćanje kolega iz drugih zemalja.

5) Posjet

Kako smo naveli u rasporedu, dolazak za vrijeme okupljanja učenika bio je pun pogodak. Razredi koje smo vidjeli izvrsno su opremljeni, od tehnologije do praktičnog namještaja i sveg pripadajućeg. Učenici i učiteljice su se pohvalile i bazenom za pouku plivanja kojeg škola ima.

Po dolasku u razred, upoznati smo sa nekim od mnogobrojnih kvalitetnih eTwinning projekata u kojima škola sudjeluje. Isto tako valja naglasiti da su projekte predstavili sami učenici i upoznali nas i s detaljima aktivnosti u kojima su sudjelovali. Nekoliko učenika sudjelovalo je u intervjuu koji će biti objavljen na stranicama 10 godina eTwinninga. Po završetku intervjua i samog obilaska škole, nemojte zaboraviti da je dobro ponijeti nekoliko sitnica iz svoje zemlje i škole iz koje dolazite, jer ipak ste u tom trenutku predstavnik ne samo svoje škole, već cijele države.

Iznimno smo zahvalni što je škola na Malti pokazala ovakvo gostoprimstvo i bila iznimno ljubazni domaćin. Nadamo se da ćemo u predstojećim mjesecima, radom na zajedničkim projektima, biti u mogućnosti uzvratiti istom mjerom.

Veliko hvala učiteljici Claudine Chircop, koja je sve organizirala, kao i ravnatelju škole na omogućivanju ovog susreta.

Desetomjesečno stručno usavršavanje u SAD-u

Arjana Blažić

Bila sam tada još osnovnoškolka kad sam opčinjena američkom književnošću, kulturom, načinom života i engleskim jezikom počela sanjati svoj san o životu u Americi, makar na kratko, tek toliko da vidim kako zaista izgleda živjeti, raditi ili studirati u toj meni prelijepoj zemlji. Mnogo godina kasnije moj se san pretvorio u stvarnost kad sam dobila Hubert. H. Humphrey stipendiju za desetomjesečno stručno usavršavanje na Sveučilištu Penn State.

Svake godine prijavu za ovu prestižnu stipendiju pošalje nekoliko tisuća zainteresiranih kandidata iz cijelog svijeta. Selekcijski proces je dugotrajan i zahtjevan. Započinje u zemlji kandidata, a završava u Institutu za međunarodno obrazovanje koji administrira Humphrey stipendije u okviru Fulbright programa. Humphrey program financiraju Vlada SAD-a preko Ureda za obrazovne i kulturne poslove (Bureau of Educational and Cultural Affairs of the U.S. Department of State) i drugi sponzori.

Odabrani kandidati iskusni su stručnjaci koji dolaze iz različitih područja djelovanja kao što su obrazovanje, poučavanje engleskog jezika kao stranog jezika, pravo, medicina, poljoprivreda, novinarstvo, tehnologija, bankarstvo te se prema tome i raspoređuju na jedno od participirajućih sveučilišta diljem SAD-a. Stručnjake s područja obrazovanja ugošćuju Učiteljski fakulteti Sveučilišta Penn State u Pennsylvaniji i Sveučilišta Vanderbilt u Tenesseeju. Ove godine odabrano je 171 kandidata iz 98 zemalja.

Poznavanje engleskog jezika nije uvjet za dobivanje ove stipendije, ali odabrani kandidati moraju polagati TOEFL, ispit za provjeru znanja akademskog engleskog jezika. Prema bodovima stečenima na ispitu odlučuje se hoće li kandidat biti upućen na predakademski program učenja jezika te koliko će dugo predakademska priprema trajati. Naime, u Institutu smatraju da je važnije da je kandidat stručnjak i potencijalni lider koji će svoje znanje i iskustvo podijeliti s američkim kolegama te nakon povratka nova znanja podijeliti u svojoj zemlji. Upravo je u tome i poanta ovog programa, pokrenutog 1979. godine kako bi se sačuvalo nasljeđe Huberta H. Humphreya, američkog političara i potpredsjednika SAD-a koji se zauzimao za međusobno razumijevanje, poštovanje i toleranciju među narodima.

Alumni zajednica danas broji oko 5 000 Humphrey stipendista, od kojih je 22 iz Hrvatske. Među njima, ja sam jedina profesorica iz sustava osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja koja je dobila ovu prestižnu stipendiju.

U State College, mali gradić u srcu Pennsylvanije gdje se nalazi Penn State, stigla sam 12. kolovoza 2014. zajedno s još devet Humphrey stipendista, stručnjaka s područja obrazovanja iz osam zemalja.

Naš je program započeo dva tjedna prije početka akademske godine kako bismo to vrijeme iskoristili za upoznavanje i privikavanje na život i rad na Sveučilištu. State College broji samo 40, 000 stanovnika, ali se taj broj udvostruči za vrijeme akademske godine kad pristignu studenti iz svih krajeva Amerike i drugih zemalja. Penn State se nalazi na listi 50 najboljih sveučilišta u SAD-u, a također je i jedno od najskupljih državnih sveučilišta.

Prvih tjedan dana uglavnom smo obavljali zadatke tehničke prirode kao što su izdavanje sveučilišne ID kartice, otvaranje bankovnog računa, kupnja odgovarajuće telefonske kartice, namještanje stana uz brojne potrage za namještajem na takozvanim garažnim prodajama ili na crkvenim donacijama, na kojima svaki student može dobiti jedan veliki i jedan mali komad namještaja. Drugih tjedan dana smo se međusobno upoznavali na aktivnostima teambuildinga koje smo provodili na slapovima Niagare i u okolici State Collegea predvođeni našim ljubaznim i brižnim mentoricama koje su tijekom cijele akademske godine pratile naše napredovanje i uvijek bile spremne pomoći.

Talat Azhar, Leila Bradaschia i Jane Reese

Svakome od nas je također dodijeljen i akademski mentor koji je pratio naš rad i davao nam savjete i preporuke.

Moj mentor Dr. Kyle Peck

Osim toga imali smo i svoju prijateljsku obitelj (host family) koji su nam pomogli u privikavanju na američki način života.

Janis Nickerson, moja prijateljska obitelj

Krajem kolovoza, tjednom koji se naziva “dodaj i odbaci”, (add and drop) započela je akademska godina. Tijekom tog tjedna, studenti odlaze na nastavu kako bi odlučili koje će kolegije upisati. Mi smo također mogli odabrati način na koji ćemo odabrane kolegije slušati: kao sit-in (slušamo kao gosti i ne moramo sudjelovati u radu), audit (sudjelujemo u radu, ali ne moramo polagati završni ispit) i credit (polažemo završni ispit i dobivamo ocjenu). Profesori na Penn Stateu su svjetski poznati stručnjaci i citirani autori brojnih radova, a pritom su (ili unatoč tome) vrlo pristupačni i uvijek dostupni svojim studentima.

Tijekom studiranja na raspolaganju smo imali odlično opremljenu sveučilišnu knjižnicu, a tijekom semestra mogla sam posuditi do 200 knjiga. e-knjige i online stručne časopise na koje je Penn State knjižnica pretplaćena mogu nastaviti posuđivati i nakon završetka programa jer kao Humphrey stipendistica zauvijek mogu zadržati svoj Penn State ID i koristiti sve dostupne materijale u knjižnici.

Osim kolegija, svatko od nas odabrao je i jednu neprofitnu organizaciju u kojoj smo jednom tjedno volontirali. Moja organizacija bila je Mid State Literacy Council koja provodi tečajeve engleskog jezika za strance, a za svoj volonterski rad dobila sam i posebno priznanje.

Volontiranje je iznimno važna komponenta američkog načina života pa smo tako vrlo često sudjelovali u raznim volonterskim aktivnostima od bojanja klupa u parku i fotokopiranja pa sve do predstavljanja naših zemalja i sudjelovanja na panel prezentacijama.

Konferencije i stručno usavršavanje bili su obavezni dio programa pa sam sudjelovala na nekoliko odličnih konferencija gdje sam imala priliku upoznati se s američkim kolegama i s novim trendovima u obrazovanju. Jedna od aktivnosti Humphrey programa također je upoznavanje s radom viših škola pa sam se za vrijeme petodnevnog boravka na Bunker Hill Community Collegeu u Bostonu upoznala s mogućnostima školovanja za učenike koji se zbog različitih razloga odlučuju za studij na ustanovama ovog tipa.

Uspješno završenu akademsku godinu (u mojoj su svjedodžbi same petice) obilježili smo svečanom promocijom na kojoj mi je dodijeljena diploma Sveučilišta Penn State za poučavanje s tehnologijom.

Osim na ovu diplomu, iznimno sam ponosna na diplomu Vlade SAD-a koju je osobno potpisao američki predsjednik Barack Obama.

Nakon završetka akademskog dijela započeo je šestotjedni stručni dio programa (Professional Affiliation – PA). Ova aktivnost predstavlja kulminaciju Humphrey programa jer stipendistima pruža mogućnost stručnog usavršavanja na radnom mjestu u organizaciji ili instituciji koju su sami odabrali. Odabir organizacija za PA započeo je još u siječnju, a morao je završiti do početka ožujka, kako bi svi oni koji su odlučili stručnu praksu provesti u nekom drugom gradu imali dovoljno vremena pronaći odgovarajući smještaj. Ja sam već krajem siječnja postigla dogovor s neprofitnom organizacijom Consortium for School Networking (CoSN) iz Washingtona pa sam imala dovoljno vremena pronaći stan u kojem ću provesti šest tjedana.

U CoSN-u sam dizajnirala online tečaj o upotrebi društvenih medija u obrazovanju, a također sam imala priliku sudjelovati na konferenciji neprofitne organizacije New Media Consortium, koja se bavi istraživanjima o uporabi novih tehnologija u obrazovanju. Njihove publikacije Horizon Reports u kojima na temelju provedenih istraživanja ukazuju na buduće trendove u obrazovanju naročito su cijenjene u obrazovnim krugovima. Na konferenciji sam također volontirala kao korespondentica za društvene medije što sam naravno radila s velikim zadovoljsvom te sam upoznala mnoge kolege i kolegice koje sam do tada poznavala samo virtualno.

Ruben Puentendura, autor SAMR modela poučavanja

Posebna mi je bila čast sudjelovati na svečanom ručku upriličenom za članove Kreativnog laboratorija (C-Lab), čiji su članovi nastavnici vizionari, inovatori i kreativci koji utiru put novim kreativnim načinima poučavanja.

Ova konferencija označila je završetak moje stipendije, ali ne i učenja, jer, kako su mi rekli moji američki kolege i kolegice, moja želja za učenjem je inspirativna i zarazna te se nadam da ću znanje stečeno tijekom ovih deset mjeseci moći podijeliti u Hrvatskoj i Europi.

Po povratku iz Amerike vratila sam se na svoje radno mjesto u IX. gimnaziju, zahvaljujući podršci moje ravnateljice, Svee Bielen. Budući da po kolektivnom ugovoru imam pravo samo na 15 dana stručnog usavršavanja nisam mogla koristiti ni plaćenu studijsku godinu niti su mi uplaćivani doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Ipak, sada mi je neizmjerno drago što sam unatoč tome odlučila prihvatiti ovu jedinstvenu priliku, učiti, stručno se usavršavati, širiti horizonte i naravno, ispuniti svoj dugogodišnji san o životu, radu i učenju u Americi, o čemu sam redovito pisala na svom blogu Traveloteacher.

Marijana Smolčec

Ove godine službeno se obilježila 10. godišnjica postojanja online društvene platforme eTwinning  gdje se sastaju, rade, surađuju i stalno usavršavaju nastavnici i svi ostali pedagoški djelatnici diljem Europe. Ako još niste član eTwinninga onda vas pozivamo da to učinite jer eTwinning je sigurna platforma za nastavnike, a i njihove učenike koji putem eTwinning TwinSpace-a proširuju svoje znanje radeći razne online projekte, a nastavnik u svoju učionicu dovodi nešto novo, svježe i na kraju vrlo zanimljivo iskustvo poučavanja. No, ono najvažnije je da eTwinning samim nastavnicima pruža još mnogo drugih mogućnosti za stručna usavršavanja kao što su tzv. Learning Events – besplatni online desetodnevni tečajevi koji se nude tijekom školske godine, zatim webinari i na kraju eTwinning grupe za nastavnike gdje možete detaljnije razmijeniti iskustva o pojedinim problemima, naučiti nešto novo, ostvariti bolje kontakte, sudjelovati u različitim aktivnostima kao što su: prisustvovanje online seminarima, kreiranje i razmijenjivanje nastavnih materijale, učenje o digitalnim alatima i sl.

Rad eTwinning grupa

Krajem travnja ove godine eTwinning je lansirao 10 novih eTwinning grupa vrlo zanimljivog sadržaja kojima u svakome trenutku možete pristupiti putem svojeg eTwinning Desktopa. Istovremeno možete biti član jedne ili više eTwinning grupa. Grupe vode edukatori iz cijele Europe koji su uspješno završili Online eTwinning Moderators Course u trajanu od 4 mjeseca, a čija se edukacija provodila od rujna do prosinca 2014. I sama sam bila jedna od četvero izabranih polaznika iz Hrvatske ovog vrlo zahtjevnog, ali zanimljivog tečaja. Tečaj je uspješno završilo 90 od 270 edukatora. Nekolicini nas je ubrzo nakon tečaja ponuđeno i da moderiramo eTwinning grupu za koju smo već imali razrađene sadržaje jer je to i bio jedan od završnih zadataka za stjecanje diplome moderatora.

Organizatorima tj. European Schoolnet Academy i eTwinning CSS svidio se i moj prijedlog o eTwinning grupi „Inclusive Education“  te mi je nakon niza intervjua i dogovora ponuđeno da vodim upravo ovu grupu o inkluzivnom obrazovanju.

Kratka prezentacija na hrvatskom jeziku na slideshare-u o grupi održana u sklopu 1. eTwinning Teachmeeta

Što je to Inclusive Education?

Problem inkluzije je nešto čime su se sigurno susrele sve škole u Hrvatskoj. Neke su više, neke manje upućene, a sigurna sam da mnogo nastavnika želi što više naučiti kako raditi s učenicima s posebnim potrebama, učenicima koji imaju neke poteškoće kod svladavanja gradiva, marginalnim učenicima ili pak s talentiranim, darovitim učenicima koji polaze redovite nastavne programe. Jedna od motivacija za osmišljavanje ovakve eTwinning grupe proizašla je iz škole u kojoj radim. Naime, naša škola Gimnazija Bernardina Frankopana  trenutno sudjeluje u europskom projektu „Regionalne potpore inkluzivnom obrazovanju“ i u razgovoru s nastavnicima uvidjela sam da se svi želimo usavršavati i stjecati neke nove vještine za rad s učenicima koji imaju probleme u učenju. I dok moji kolege rade najbolje što mogu, a neki se u sklopu ovog projekta povremeno i usavršavaju posjećujući škole i države koje već niz godina uspješno provode inkluziju u svojim školama te razrađuje materijale i radionice, ja sam odlučila povezati sve nastavnike Europe upravo putem eTwinning grupe „Inclusive Education“ kako bi svi zajedno mogli podijeliti svoje probleme, iskustva, nastavne materijale, razmišljanja, sudjelovati u stručnim ciljanim predavanjima te učiti jedni od drugih jer to je još jedan od načina pomoći i suradnje na europskoj razini.

Ova grupa za sada ima više od 180 članova iz raznih europskih i Erasmus+ članica koji se polako upoznaju s radom grupe, pišu i dijele svoja iskustva na Forumu, a već smo imali i prvo online stručno predavanje za nastavnike koje je održala američka edukatorica Shelly Sanchez Terrell s temom „STEAM It UP for Struggling Students“. Svaki sudionik webinara dobio je certifikat o sudjelovanju nakon što je ispunio GoogleForm sa svojim podacima. Upravo je ovo još jedna prednost grupe jer se ovi certifikati svakako mogu priznati za osobna stručna usavršavanja. Snimka predavanja i svi ostali popratni materijali nalaze se u grupi i dostupni su svakom članu grupe.

Iako, grupa još nema velik broj članova s obzirom da eTwinning broji preko 300000 raznih edukatora iz cijele Europe vrlo sam zadovoljna trenutnom komunikacijom i aktivnostima nastavnika u grupi Inclusive Education. Naravno grupe su započele s radom kada se bližio kraj nastavne godine što je dodatno otežalo rad grupe jer su svi na neki način zaposleni no, sigurna sam da će se ova grupa pretvoriti u vrlo kvalitetnu grupu podrške za sve edukatore koji rade s inkluzivnim učenicima i time pridonijeti kvaliteti rada u školama diljem Europe.

Službeni jezik eTwinning grupa

Službeni jezik grupe je engleski, no ponekad se komunikacija provodi i na drugim jezicima, pomoć pri tome sigurno omogućava i Google Translate. Smatram da je to u redu jer niti jedan nastavnik ne smije se obeshrabriti i ne koristiti mogućnosti bilo koje eTwinning grupe jer ga sputava znanje engleskog ili francuskog jezika. Naravno da je lakše da se cjelokupna komunikacija odvija na engleskom jeziku jer su i sva stručna predavanja i online seminari za nastavnike koji će i u budućnosti biti organizirani upravo na engleskom jeziku, no to ne treba sprječavati i druge da se pridruže ovim grupama.

Izgled platforme

Važno je spomenuti da platforma novih eTwinning grupa podsjeća na blog ili web stranicu. Moderatori mogu kreirati razne podstranice tzv. Pages i uređivati ih kao što se uređuju blogovi. Osim Pages tj. stranica i podstranica koje obično sadržavaju zanimljive podatke o web alatima i svim drugim stvarima koje se u grupi trenutno održavaju, svaka grupa ima Forum te prostor za Materijale gdje edukatori mogu dijeliti razne materijale od dokumenata, fotografija, video isječaka i dr. Grupa ima i CHAT prostor no, za sada se pokazalo da je lakše organizirati chat putem Twittera, pa je za potrebe grupe kreiran i službeni Twitter profil @eTwINEDU i hashtag #eTwINEDU.

Inclusive Education grupa upravo kreće s organizacijom prvog službenog tjednog „twitter razgovora“ (Twitter chat) gdje bi nastavnici u 60 minuta koristeći hashtag #eTwINEDU razmjenjivali ideje i davali savjete jedni drugima na licu mjesta i to na neku određenu temu pod vodstvom moderatora. Svi ovi razgovori na Twitteru bit će dokumentirani i spremljeni za daljnje korištenje.

Nadam se da će se i iz Hrvatske u ovu grupu prijaviti još više nastavnika, ravnatelja, pedagoga, psihologa, defektologa osnovnih i srednjih škola, djelatnika predškolskog obrazovanja te socijalnih radnika. Sigurno ima puno onih koji imaju dosta iskustva u radu s inkluzivnim učenicima, ali i onih koji bi htjeli naučiti nešto više o načinu poučavanja upravo takvih učenika.

PRIDRUŽITE SE još danas jer grupa Inclusive Education već sada ima mnogo kvalitetnih materijala, video isječaka, raznih i kvalitetnih TEDTalks, web alata te stručnih predavanja i sl., a tek smo počeli!

Pridružite se i razmjenjujte iskustva!

Čekamo vas!

Izvori:

1. članak Regionalna potpora inkluzivnom obrazovanju u časopisu Pogled kroz prozor
2. školske vijesti Radni sastanak mreža za potporu inkluzivnog obrazovanja

Andreja Bačnik

Letošnja Konferenca Sirikt 2015 je bila že 9. po vrsti. Tradicionalno se je odvijala v Kranjski Gori od 27. do 29. maja 2015 in je privabila čez 900 udeležencev. Moto te multikonference (sestavljali so jo 4 večji dogodki: Konferenca Arnes 2015, Konferenca Na poti k e-kompetentni šoli, Nacionalna konferenca eTwinning – dogodek KONFeT ter zaključna konferenca projekta e-šolska torba) je bil letos Učimo se drug od drugega. Za pokušino nekoliko drugače osvetlimo osrednji del konference Na poti do e-kompetentne šole, sicer pa vabljeni, da si na spletni strani konference ogledate predstavitve oz. posnetke, veliko zanimivega o poteku in vsebini konference pa boste izvedeli tudi na FB in twiterju: #sirikt

VIEW SLIDE SHOW DOWNLOAD ALL

Broj 72, lipanj 2015.
ISSN 1848-2171

Eto stigli smo na kraj još jedne školske godine, iza Pogleda kroz prozor je sedam godina, 72. broja i 1120 članaka i 1 038 702 čitatelja.

Osim što nam je statistika dobra, imamo i dobre članke, čak njih petnaest u ovom broju. Kolege rade zanimljive projekte, koriste EU mogućnosti financiranja za mobilnosti, isprobavaju nove programe te unose kreativnost i inovativnost u svakodnevni rad.

U Kranjskoj Gori održana je 9. SIRikt konferencija “Učimo se drug od drugega” slovenskog Zavoda za šolstvo i Arnesa, na kojoj je sudjelovalo više od 900 učitelja. O događanjima na konferenciji piše nam viša savjetnica ZRSŠ Andreja Bačnik. Više…

Krajem travnja ove godine eTwinning je lansirao 10 novih međunarodnih eTwinning grupa vrlo zanimljivog sadržaja koje su vam dostupne na eTwinning Desktopu. U eTwinning grupama možete razmijeniti iskustva o pojedinim problemima, naučiti nešto novo, ostvariti bolje kontakte, sudjelovati u različitim aktivnostima, a eTwinning grupu „Inclusive Education“ vodi Marijana Smolčec iz Hrvatske. Više…

Arjana Blažić dobila je Hubert. H. Humphrey stipendiju te se na 10 mjeseci preselila u SAD i vratila u studentske klupe. Pročitajte kako izgleda stručno usavršavanje iz snova. Više…

OŠ Ludina je škola s izuzetnim uspjesima u EU projektima. Koja je tajna njihovog uspjeha odgonetnite čitajući članak eTwinning ambasadora Tomislava Pavlovića o čvršćoj integraciji Erasmus + KA1 i eTwinning projekata. Više…

U lipnju je održan prvi eTwinning TeachMeet HR kojeg je vodila eTwinning ambasadorica Nataša Ljubić Klemše, koja je svoje iskustvo sudjelovanja u brojnim TeachMeetevima iskoristila kako bi potaknula učitelje na prikazivanje dobre eTwinning prakse. Više…

“Pazi, snima se na engleskom jeziku” eTwinning projekt je OŠ braće Radića – Bračević kojeg vodi učiteljica Alenka Miljević, s ciljem razvijanja kompetencija engleskog jezika s naglaskom na osnaživanje vještine govora uz uporabu i razvijanje vještina IKT-a. Više…

Damir Vrbanec zavirio je u Windows 10 i napisao nam svoje dojmove kako bismo se lakše snašli kad ga ovo ljeto krenemo isprobavati. Više…

Daniela Ružić Mrak otkriva nam tajne kako provoditi prirodoslovne projekte u osnovnoj školi, a u njenoj školi ima ih zaista mnogo od Eratostenovog sita, eTwinning projekata preko Fešte o’fizike do Festivala znanosti. Više…

Kako su organizirati cijeli mjesec posvećen engleskoj kulturi u Područnoj školi Nikole Tesle u Moravicama i koga sve su ugostili, saznajemo od Davorke Nekić. Više…

Osnovna škola Frana Krste Frankopana iz Zagreba sudjelovala je u dvogodišnjem Comenius multilateralnom partnerstvu My Home – Our Planet – My Choice ( My Hope). Dubravka Crnić nam opisuje što su radili i gdje su sve bili. Više…

Lipanj, temperatura u hladu 30°C, u učionici 38°C! Imali vi u planu ponavljanje gradiva ili obradu neke nove nastavne jedinice problem je privući pažnju učenika dok oni razmišljaju samo o gradivu koje moraju odgovarati idućih sati. Pravi je to trenutak za učenje kroz igru ili popularno rečeno „gejmifikaciju“. Kako u gimnaziju uvesti igru pomoću QR kodova pokazat će nam Mihaela Kelava. Više…

Marina Crvelin i Ana Bubalo nam opisuju kako su u OŠ Gornja Poljica u Srijanima pripremili tematsku izložbu „Jezik matematike“ kojoj je cilj bio povezati sadržaje matematike i engleskog jezika te koristiti se objektima iz svog okruženja i svakodnevnog života za prikazivanje matematičkih pojmova. Više…

T.E.D. je program Sveučilišta u Illinoisu koji obrazovnim stručnjacima nudi mogućnost da online izmjenjuju iskustva iz prakse i diskutiraju o različitim obrazovnim temama u kojima će otkrivati sličnosti i razlike, pojašnjava Nataša Ljubić Klemše. Više…

Sanja Božinović piše o poveznici između učenja engleskog jezika i Minecrafta, igre koju igraju milijuni djece osnovnoškolskog uzrasta širom svijeta, stvarajući i rušeći sve što mogu zamisliti. Više…

Često učenje traje dugo, predugo…međutim, nije vrijeme to koje određuje uspješnost učenja, treba učiti pametnije! Kako učiti pametno otkrivaju nam učenici Vukovarske gimnazije s razrednicom Sanjom Pavlović Šijanović. Više…

Mislim da smo i ove godine svi zajedno zaslužili peticu za različitost tema, dijeljenje dobrih primjera i izvrsne aktivnosti s učenicima

Čitamo se opet u rujnu.

Lidija Kralj

u osnovnoškolskoj populaciji te njihova uporaba u procesu učenja te slobodnog vremena – prikaz istraživanja

Zdenka Brebrić i Nataša Ljubić Klemše
Tim za kvalitetu I. osnovne škole Bjelovar

Boje  li se  Gutenbergovci elektorničke ere?

Svjedoci smo pozornosti u prosvjetnoj, ali i u javnosti uopće, koja se poklanja ulozi suvremenih tehnologija kako u obrazovnoj, ali i u bilo kojoj drugoj osobnoj i društvenoj stvarnosti. Mišljenja se kreću od predimenzioniranja uloge suvremenih medija koja će posve zamijeniti poučavatelja do onih koji ukazuju na nužnost zadržavanja personaliziranog poučavanja u kojem je primarni izvor znanja poučavatelj. 

Naravno, zdrav razum se uvijek priklanja sredini jer je proces poučavanja i učenja vrlo složen. Nicholac Carr iznosi zanimljivu tezu da su uvođenjem nekoliko važnih povijesnih medija mijenjala kompletna povijest, struktura mišljenja, ljudski mozak te samim tim i ljudsko ponašanje. Oralnu kulturu je zamijenila pisana nakon izuma tiskarskog stroja, a pisanu je zamijenila elektronička. Te epohe nose ključne promjene i u sferi odgoja i obrazovanja. U oralnoj kulturi bitni čimbenik bilo je zapamćivanje, prenošenje znanja usmenim putem te pisana kultura koja daje temelje demokratizaciji obrazovanja u kojoj ona biva dostupna široj populaciji. 

No, prava demokratizacija dostupnosti zbiva se u digitalnoj kulturi. Svjedoci smo koja se eksplozija dostupnosti informacija dogodila pojavom televizijskih mreža pa onda izumom www-a, a poglavito pojavom dvojice mladih genijalaca Sergej Brin-a i Larry Page-a i njihovog svemoćnog Googla-a. S tim u vezi slijede i vrijednosno-etičke promjene koje se, napominjem, u najboljem obliku, mogu izraziti kroz nekoliko aksioma još jednog digitalne ikone, Steve-a Jobs-a:

„Cijeli život slijedi svoj san i radi ono što voliš. Privlači ljude koji slično razmišljaju i dijele vašu viziju, strast je pogonsko gorivo, a vizija je odredište. Nema inovacija bez kreativnosti.“

No, vrijednosno-etičke promjene, nažalost, idu i u „negativnom“ smjeru kroz smanjenje socijalnih interakcija, slabljenje razumijevanja složenosti socijalnog konteksta koji se najbolje može iščitavati u stvarnosti: prostor i vrijeme u tri dimenzije, a ne samo u vremenu i jednodimenzionalnosti digitalnog svijeta.

No, možda je zadnja brana Gutenbergove generacije već porušena i možda je novi čovjek jednostavno rođen i povratka nema i možda je strah neosnovan za nove generacije, a samo se relikti prošlosti  gutenbergovskog uma starije generacije jednostavno boje kao što su se predstavnici oralne kulture bojali njih.

Kakva je situacija među učeničkom populacijom što se tiče dostupnosti i korištenju novih medija, imaju li ulogu u obrazovnom procesu i koliku te koja opća mjesta tih sadržaja navode kao generacijski važne mogu se vidjeti u rezultatima istraživanja provedenog u I. osnovnoj školi Bjelovar na uzorku učenika 4. i 7. razreda.

Dinamika korištenja, omiljeni sadržaji, zabava ili učenje?

Cilj je istraživanja bio ispitati dinamiku i svrhu korištenja, dostupnost  medija (TV programa i društvenih mreža), frekvenciju omiljenih  sadržaja te postojanje razlike u navedenim parametrima s obzirom na uzrast učenika 4. i 7. razreda. Ukupno je ispitano 98 učenika 4. razreda i  80 učenika 7. razreda. 

Zabava i društvene mreže zvuče poznato?

Najveći broj učenika, njih gotovo 40% provede jedan do dva sata gledajući TV program. Svaki peti učenik TV program gleda manje od jednog sata dnevno, a svaki treći učenik gledajući TV program provede više od dva sata.

Najgledanije emisije, tijekom provođenja ispitivanja – siječanj i veljača 2015. godine bile su „Tvoje lice zvuči poznato“, „Kud puko da puklo“, „Pet na pet“ i „Lud, zbunjen, normalan“.

Manje od jednog sata računalo dnevno koristi svaki treći učenik, približno toliko učenika koristi računalo između jednog i dva sata, što znači da tri od četiri učenika dnevno provedu za računalom do dva sata. Više od dva sata dnevno provede 23,46% učenika. Svaki deseti učenik nema računalo ili nikada ne provodi vrijeme za računalom. Posljednji podatak navodi na zaključak da prosječno u razredu barem dva učenika nemaju računalo.

Najviše učenika, njih gotovo polovica, računalo koristi za zabavu (igranje igrica, slušanje glazbe…). Nešto manje ih računalo koristi za ispunjavanje školskih obaveza. Samo 6% ispitanika koristi računalo za nešto drugo.

Dvije trećine ispitanih učenika su članovi društvenih mreža: Facebook, Viber, Skype, Google, Twitter i eTwinning. S obzirom da je poznat broj učenika 4. razreda koji su korisnici eTwinninga, odnosno TwinSpace-a, ostaje pitanje sigurnosti upotrebe ostalih društvenih mreža i pitanje edukacije za njihovi upotrebu i pristupa općenito. Naime, pristup i upotreba određenih društvenih mreža nije dozvoljena učenicima koji su mlađi od 13 godina (Facebook). Kako bi postali korisnici Google Play usluge učenici moraju biti stariji od 13 i mlađi od 18 te imati dozvolu roditelja. Naime, svaka društvena mreža, odnosno korisnička aplikacija ima svoja pravila koja je potrebno i nužno pročitati i proučiti te se istih pridržavati.

Pametni telefon koriste gotovo tri od četiri učenika. Ne koristi ih uopće 18,55% (gotovo svaki peti učenik), dok svaki deseti učenik ne koristi pametni telefon ili koristi tablet.

Navedeni podaci ukazuju na veliku prisutnost tehnologije u životima desetogodišnjaka, učenika 4. razreda. Govoriti o pozitivnom utjecaju ili pak negativnom na ličnost, osobnost, učenje ili

druženje učenika nemoguće je bez detaljnijih istraživanja i boljeg poznavanja informacijske tehnologije i njezinih implikacija na obrazovanje.

„Smartfon je moja treća ruka“ (učenica, 7. razred)

TV program vrlo je atraktivan i učenicima 7. razreda. Gotovo polovica njih provede od jednog do dva sata gledajući ga. Više od dva sata dnevno TV program gleda skoro četvrtina učenika. Manje od jednog sata dnevno TV program gleda skoro svaki peti učenik, a povremeno ga gleda svaki osmi učenik.

Tijekom provođenja ispitivanja – siječanj i veljača 2015. godine učenici 7. razreda najviše su gledali emisije „Tvoje lice zvuči poznato“ i „Pet na pet“. Gledanošću slijedi serija „Kud puklo da puklo“, „Lud, zbunjen, normalan“ te „2 i pol muškarca“ i „Teorija velikog praska“.

Učenici tijekom dana računalo najviše koriste manje od jednog sata, svaki treći učenik. Nešto manje njih računalo koristi više od jednog sata i manje od dva sata. Više od dva sata dnevno za računalom provede gotovo četvrtina učenika. U prosjeku samo jedan učenik u odjeljenju nema računalo i/ili ga nikada ne koristi. 

Pri tome je računalo najviše korišteno za zabavu (igranje igrica, slušanje glazbe…), točnije dva od tri učenika računalo percipiraju kao uređaj za zabavu. Ostalima, u jednakom omjeru, računalo služi za ispunjavanje školskih obaveza, odnosno za nešto drugo. 

Društvene mreže vrlo su omiljene kod učenika sedmih razreda. Devet od deset učenika su aktivni korisnici društvenih mreža, najviše Facebook-a. eTwinning kao međunarodna društvena mreža osnovnih škola nije korištena kod učenika 7. razreda. Stoga je za zaključiti kako su sve društvene mreže koje koriste učenici 7. razreda neobrazovne, točnije njihova upotreba nema obrazovnu utemeljenost. Navedeni je podatak vrlo važan iz razloga sigurne upotrebe interneta, ali i edukacije učenika i njihovih roditelja za sigurni Internet. No, ovo pitanje otvara i Pandorinu kutiju. Naime, u Hrvatskoj ne postoji sustavna edukacija učitelja za sigurniji internet. Škole velikom većinom još uvijek nisu donijele smjernice za sigurniji Internet. Sigurnosne politike škola uglavnom ne postoje jer mjerodavni ne znaju kako ih uvesti i/ili neće se prihvatiti velikog i za učenike i mlade naraštaje odgovornog posla utvrđivanja sigurnosnih politika u domeni upotrebe tehnologija, obrazovnih tehnologija i interneta.

Tzv. pametni telefon ima većina ispitanih učenika 7. razreda, njih 87.50%, što znači da svaki osmi učenik nema pametni telefon. 

Analiza podataka ukazuje na veliku prisutnost tehnologije i društvenih medija u životima učenika sedmih razreda. Brojčani bi podaci ukazuju na nedostatak sustavne edukacije učenika, time i njihovih roditelja, u upotrebi tehnologija. Podatak da samo svaki šesti učenik računalo koristi za ispunjavanje školskih obaveza može ukazivati na izostanak upotrebe novih obrazovnih tehnologija u podučavanju od strane učitelja, ali i nedovoljnu edukaciju učenika za upotrebu novih tehnologija u obrazovne svrhe.

Društvene mreže su „IN“, čak i one koje se ne bi smjele koristiti

Kako bilo, kod učenika 7. razreda, generacije prvih korisnika društvenih mreža, pametnih tehnologija, širokopojasnog interneta uočava se manjak edukacije za upotrebu istih, nedostatak svijesti i znanja o mogućnostima novih obrazovnih tehnologija te izostanak sustavne edukacije učitelja o dobrobitima i pozitivnim ishodima učenja uz upotrebu novih obrazovnih tehnologija.

Dobra vijest: Facebook ih ne povezuje

Uspoređujući rezultate istraživanja učenika 4. i 7. razreda moguće je pronaći određene sličnosti. Učenici 4. i 7. razreda podjednako tijekom dana provode vrijeme gledajući TV program, ali pri tome i u potpunosti ne favoriziraju iste TV emisije, premda neke od njih podjednako gledaju. Računalo u prosjeku koriste u podjednakim omjerima, premda učenici 7. razreda računalo koriste manje od učenika 4. razreda, što je razumljivo, ako pametne telefone percipiraju kao zasebnu kategoriju. Uočljivo je i za istaknuti podatak o svrsi upotrebe računala. Učenici 7. razreda tri puta manje koriste računalo za ispunjavanje školskih obaveza. Znajući koliki su napori učiteljice mr. Nataše Ljubić  Klemše u upotrebi eTwinninga i nastojanju da se računala, tableti, pametni telefoni i cjelokupna obrazovna tehnologija koriste u svrhu učenja i ovo je akcijsko istraživanje velik doprinos uvođenju eTwinninga u nastavu i njegovoj implementaciji u nastavni kurikul.

Moć medija i nepostojanje medijske i informacijske pismenosti

Posljedice ovog sociološkog fenomena više se ne mogu pripisati zemljama koje su u krizi, zemljama koje su prošle teško razdoblje prepoznavanja nacionalnog i kulturnog identiteta, zemljama koje iz BDP-a za obrazovanje izdvajaju minoran dio. Navedeni su podaci posljedica nepostojanja nacionalnih smjernica upotrebe društvenih medija kod učenika mlađih od 18 godina. Isti su posljedica nemara države za budućnost mladih naraštaja koji odrastaju u okruženju sloboda u kojima izostaje odgovornost. Isto je posljedica i sustavnog zatomljavanja znanja i prakse određenog broja obrazovnih stručnjaka koji godinama ukazuju na navedeni problem. Dublja analiza problema ukazuje na činjenicu da za realizaciju navedenih programa i kurikuluma o sigurnom korištenju interneta i obrazovnih tehnologija ne zahtijeva velike materijalne troškove. Istina je porazna, za to su potrebni visoko obrazovani kadrovi u nastavi koji znaju kako ispravno i sigurno koristiti Internet, suvremene obrazovne tehnologije te kako i učenike i njihove roditelje istovremeno obrazovati u ovom području.

Zaključak

Budući da ovo istraživanje ima akcijski karakter iz njega proizlaze nužne pedagoške implikacije za usmjeravanje odgojno-obrazovnih postupaka te prilagođavanje unutarnjeg kurikuluma ovim pokazateljima, ali postoji i niz implikacija za sustavnu prevenciju neprimjerenog korištenja nekih elemenata digitalne kulture. 

Prvenstveno se ovo odnosi na edukaciju učitelja u području upotrebe novih obrazovnih tehnologija i njihovu primjenu i upotrebu u nastavi. 

Ela Veža

Zahvaljujući želji za istraživanjem i učenjem kolegice Nataše Hržić, OŠ Trstenik, Split se prije  dvije godine priključila Comenius projektu pod nazivom „The world around us – its cultural heritage and its landscapes“. Cilj projekta je prikazati sličnosti i razlike pojedinih dijelova Europe kroz prizmu kulturne baštine i prirodnih ljepota. U projektu je sudjelovalo 12 zemlja: Velika Britanija, Španjolska, Francuska, Njemačka, Poljska, Estonija, Grčka, Cipar, Italija, Rumunjska, Bugarska i naravno Hrvatska. Ostvareno je  sedam mobilnosti: Velika Britanija, Cipar, Italija/Hrvatska, Španjolska, Njemačka, Bugarska i Estonija. Na redovitim sastancima projektnog tima dogovarane sve aktivnosti i mobilnosti. 

Osim što sam u protekle dvije godine ( sudjelujući u projektnim aktivnostima )uvidjela da je ovo najbolji mogući način učenja među učiteljima i učenicima, ovladala sam i svim prednostima i nedostacima uređivanja stranica  na Twinnspaceu  . Ujedno sam ostvarila i svoje prve EU mobilnosti u Bugarsku i Estoniju. Svjesna vrijednosti ovakvog načina komunikacije i otvaranja vidika i ovim putem svoje dojmove rado dijelim dalje. Iako se bliži kraj projekta, a u svibnju smo u Estonije (Tallinu) i fizički rastali s ekipama iz ovog „mnogozemaljskog„ projekta ostala nam je sinteza, tj. da postavimo pitanja što smo vidjeli, čuli doživjeli, naučili gledanjem, slušanjem, interakcijom… Evo mojih dojmova:

Bugarska

Već na prvoj mobilnosti u Bugarsku osvjedočila sam se  da predznanje kojim raspolažem prije puta lako se da potvrditi ili opovrgnuti. Slovkajući natpise na ćirilici došla sam do zaključka  da nam se ipak isplatilo učiti to pismo u osnovnoj školi. Uz taksistovo poučavanje kako se naopako R (znak Я) čita kao „ja“ cijeli istok mi je bio pod nogama. Prepoznali smo i dosta sličnih riječi (turcizama): zelje, sač, sinija, figure, …naravno najčešće uz prebogatu trpezu.  Uz svu specifičnost bugarske glazbe i ritmova naša glazba im je potpuna nepoznanica. Tako da bi u nekom idućem projektu mogli povezati glazbu i matematiku od 7/8 do x/32.

Rečenica od koje se još dugo neću oporaviti je: „ Informatika je obligatna!“. Da informatika je obavezan  predmet od prvog razreda osnovne škole . Nakon što u prva dva razreda nauče ergonomski koristiti računala i pisati u programu za obradu teksta, u trećem razredu izrađuju svoje prezentacije i videouratke. U sklopu školskog kompleksa imaju i liječnika. Uspoređujući udžbenike matematike za 5. i 7. Razred uočila sam da imamo dosta sličnosti u programu, ali njihov je ipak  dosta opširniji. Povratkom u svoj 7. razred odmah  sam prenijela informaciju kako njihovi bugarski vršnjaci u 5. Razredu (kub) uče ono sto će oni tek u 8. I kome je teže?  Ocjene od 5 do 10 unose se u dnevnik kao i kod nas, ali u zbornici leži i ogromna knjiga (veća od naše matične) u koju svaki nastavnik mora upisati svoje sate na kraju dana. Nismo vidjeli e-dnevnik i e- maticu, ali imaju tri informatičke učionice s pametnom pločom , projektorom i kako kažu „terminalima“. Zaključak: Bugarska je u matematici i informatici miljama ispred nas. (Ne pasti u depresiju…)

Estonija

Još uvijek svježa je moja druga mobilnost  u sklopu Comenius projekta OŠ Trstenik ostvarena u svibnju u Tallin Estonija.

Znala sam da je u vrijeme dok sam pohađala osnovnu školu ta zemlja ( uz susjedne dvije Litvu i Latviju) težila ostvarivanju svoje samostalnosti. Sigurna sam da mom tadašnjem nastavniku priča o samostalnosti sovjetskih republika nije bila u planu i programu, ali očito sam imala sreću da imam učitelja i školu ispred vremena te smo imali priliku stjecati znanja koja nisu strogo propisana jedinstvenim planom i programom. 

Krug ljudi u kojem se krećem, Estoniju će prije svrstati u Skandinaviju nego SSSR. S pravom ili ne može se zaključiti već pri dolasku u zračnu luku. Ostajemo zapanjene dizajnom i različitošću originalnih ideja koje je nemoguće prepričati. I nakon povratka enigma je ostala neriješena što se krije u muškom WC-u  iza vrata na kojima piše Man stuff only? Izgledom, bojama i tekstom na ženskoj strani veoma smo zadovoljne. Koja žena bi mogla ne nasmiješiti se na  natpis „Is it a sun or did you just smile?“ …..

Glavni grad Tallin mogli smo upoznati preko prekrasnih televizijskih razglednica za vrijeme održavanja Eurovizije. A pravi ugođaj EU druženja mogli smo osjetiti i na ovom putovanju pošto se posljednja večer našeg dvogodišnjeg druženja u projektu poklopila s finalnom večeri Eurosonga koji smo pratili na središnjem gradskom trgu umotani u dekice i navijajući za sve članice našeg projekta. Doživljaj jedinstven i nezaboravan, kao kad je Toto 1992. u Zagrebu  pobijedio s „Insieme-united, united  Europe“.

Kad smo kod glazbe i festivala još nam je ostala velika enigma posjet prekrasnoj festivalskoj pozornici na otvorenom. Nije enigma pozornica, već festival koji se održava svako PET godina. Kako to objasniti ikome u Splitu? 

Inače, prvi dan našeg boravka u ovom prekrasnom sredovjekovnom gradiću iskoristili smo za posjet veoma modernom televizijskom tornju. Koliko je toranj visok i kako se  radio valovi se šire u krugo radijusa 90 km  piše na zidovima pri ulazu u muzej što sigurno učitelji matematike dobro iskorištavaju u svojim posjetima s učenicima tornju za zanimljive zadačiće . Osim toga na interaktivnim ekranima može se iščitati dobar dio povijesti , a kako je toranj na neki način simbol osamostaljenja 1991. i zbog načina prezentiranja naše voditeljice moglo se zaključiti da raniju povijest i ne (pre)poznaju. Pronašli smo (za sedmaše ) gradivo iz vjerojatnosti i statistike. Na interaktivnim ekranima možete jednostavno izračunati kolika je  vjerojatnost da u Estoniji naiđete na nekog kao vi sami ili naučite nešto o stupnjevima i radijanima. Učiteljska mašta baš radi svašta. A tek s kurikulumskim pristupom .

Oduševljenost njihovim muzejima i interaktivnim sadržajima u njima nastavila se i u preostala dva savršeno tehnološki i opremljena suvremena muzeja koja smo imali prilike posjetiti. Znači li to da muzeji postaju  veoma zanimljiva mjesta ili ja samo starim? 

Sam koncept da kroz muzej posjetitelj šeće s karticom pomoću koje sve zanimljive sadržaje koje ne stigne iščitati može sebi poslati na mail oduševljava. A tek  mogućnosti snimanja i fotografiranja nečega što možete poslati kao razglednicu nekome tko nije s vama u danom trenutku sigurno će obradovati primatelja. Od jedara i jedrilica, elisa aviončića do prave podmornice kroz koju možete prošetati. Sve na jednom mjestu. Radionica za djecu  i video-igrice, mogućnosti izrade svojih fotografija i filmova, simulacije broda koji tone ., do edukativnih sitnica iz fizike pomoću kojih se jednostavno mogu savladati pojmovi otpora, topline, princip nastajanja virova u vodi ili prolaska broda sustavom kanala, način rada radara za otkrivanje u moru….

Naravno sve uz suvremeni dizajn i budno oko voditelja. 

Da nisu to samo dva slučajno odabrana muzeja pokazao je i teći u kojem su za nas svečani prigodni program dobrodošlice pripremila djeca iz vrtića.  Uz zanimljivu glazbenu igru imali smo priliku vidjeti prepariranog tuljana , stari način izrade konzervi, kao i porculanske garniture servisa za jelo…

Radni školski dan proveli smo u školskom kompleksu  koji obuhvaća na jednom mjestu sve  od vrtića do srednje škole. 

Na ulazu u školu običan hrvatski učitelj odmah ostaje fasciniran portom točnije recepcijom s koje nas ljubazne domaćice upućuju u jedno od četiri krila. Pred ravnateljskim kancelarijama dočekuje nas ljubazna tajnica ravnateljice, a u zbornici za jednim od okruglih stolova grupica učitelja vjerojatno dogovara neki zajednički projekt. Prostor ravnateljičinog kabineta  veći je od mnogih naših zbornica. 

Uz svaka ulazna vrata u učionicu nalazi se staklena ploha kroz koju se može vidjeti cijeli razred, ali i radoznali učenici mogu vidjeti što je na hodniku. Ne znam kako bi to kod nas funkcioniralo, ali gotovo sam sigurna da ovi učenici niti ne primjećuju vanjske događaje na hodniku.

Velika dvorana za koncerte i predstave, a na zastoru duž cijele visine ispisana je školska himna. „Ajme di mi živimo!“ Ali to nije sve. Informatička učionica s projektorom, pametnom pločom i ergonomski planiranim radnim mjestima. Susjedna prostorija naziva se Server. Prostorija prostrana, s računalima i okruglim stolom . U manjoj prostorijici do fizički je smješten server, a na podu u velikom kovčegu nemarno odloženo  tridesetak tableta. AHHH

U vrtiću koji je izgleda noviji dio kompleksa sav namještaj je u obliku geometrijskih tijela. Lopte za pilates (odnosno za rad na računalima) kotrljaju se po zbornici umjesto fotelja, i zelene vreća fotelje. Ravnateljica kaže da je na ideju o ovom zdravom i zabavnom namještaju došla za vrijeme posjeta Silicijskoj dolini.

Ako pogledate kartu uočit ćete da je Helsinki preko puta  Talina, ali ako niste dobro informirani nećete niti razmišljati o putovanju preko te „bare“. Ipak Finska nije Brač ni pa se iz Talina do Helsinkija može poći i na jednodnevni izlet. 

Ugođaj na brodu koji za prekratka dva sata savlada baltički zaljev je bila moja motivacija za izlet. Od početnog oduševljenja uređenjem  wc do programa na brodu, animatora, kviza i binga pokušavam sa smiješkom zamisliti slično na relaciji Split-Stari Grad.

Helsinki u nedjelju skoro kao Venecija, kupuju se karte za brodove koji vode na otočiće…pazari se u luci, pjeva u parku, reklamira na ulici, jede na travi, prosvjeduje u parku, diskutira pod šatorima,…ali i vjerovali ili ne uspijeva cjenkati s prodavačem nektarina. Pa 6 komada umjesto za 2 eura daje i za 1 . Ne vjerujem da je rođen u Finskoj.

Online kupnju karata smo savladali još prilikom prvih rezervacija avionskih karata iz Splita.

Samostalno štampanje karata u zračnoj luci u Oslu bez posebne pomoći osoblja smo uspješno savladali još u dolasku, no na odlasku iz Talina smo zapeli jer od četiri terminala, jedan ne radi, a ubrzo smo shvatile da ne radi ni drugi. Hoću li sad morati razuvjeravati  svoje prijatelje da ipak nije riječ o „Skandinaviji“? Ne, jer u blizini uočavam jednostavan anketni aparat s četiri smajlića od mrguda do najveselijeg te na najjednostavniji način možemo ostaviti svoj utisak. Samo jednim klikom. 

Da to bi bio moj doživljaj Estonije i Baltika. Sve na jedan klik!

kroz „Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe“ (SEECEL)

Dominik Tomislav Vladić

Jedno od najvažnijih pitanja koje se pred nas postavlja kada pokrećemo projekt jest: „Kako financirati projekt?“ Financiranje projekata je uvijek ključno pitanje kojim se treba baviti cijeli tim kako se realizacija projekta ili određenih projektnih aktivnosti ne bih dovela u pitanje. Stoga kvalitetni planovi, ljudski resursi i drugi resursi koji su na raspolaganju trebaju detaljno biti analizirani i svi prema svojim mogućnostima uključeni u projektne aktivnosti. Kao nastavnici ste vjerojatno volonterski sudjelovali u brojnim projektima. Kada se pogledaju rezultati, zadovoljstvo koje nam je obično pri samome vrhu ljestvice vrijednosti i ciljeva, velik je pokretač za sve nas kao sudionike u budućim  projektnim aktivnostima. 

Što utječe na kvalitetne rezultate?

Svjesni smo da različite škole imaju različite resurse na raspolaganju, a svakako se to odnosi i na financijsko stanje koje često nije zadovoljavajuće. Isto tako i mi kao djelatnici škole, u našem slučaju ne bismo mogli iz vlastitih sredstava realizirati sve što smo početkom školske godine zacrtali. Internet i povezivanje na društvenim mrežama, te stvaranje prijateljstava među širom zajednicom i dalje, omogućilo nam je povezivanje i uključivanje na međunarodne projekte. Detaljnije o projektu naše škole možete pročitati na stranicama Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe (SEECEL). To je centar koji školama daje priliku da sudjeluju na međunarodnoj razini i osigurava dio financijskih sredstava za tehničku opremu, potrošne materijale i troškove edukacije nastavnika. Više o načinu provođenja aktivnosti može se pronaći u objavljenim dokumentima. 

Ključni čimbenici za razvoj i provedbu ideja na jednom takvom projektu su:

• Internet i povezivanje na društvenim mrežama
• stvaranje prijateljstava među širom zajednicom i dalje
• povezivanje i uključivanje na međunarodne projekte
• traženje izvora financiranja

Uključenost, komunikacija, suradnja

Kada smo krenuli s planiranjem nitko nije imao tako velika očekivanja i nije se razmišljalo o mogućim drugačijim rezultatima od uobičajenih koji se postižu kroz druge projekte u školi. Kada na kraju godine analizirate stanje i shvatite da su maksimalni angažman dali gotovo svi nastavnici, bilo da su uključeni u projekt ili surađuju s nastavnicima koji su uključeni, te kada vidite da su tu bili i svi nenastavni djelatnici, stručna služba i lokalna zajednica, onda se postignuto drugačije i više cijeni. Uključivanjem škole u spomenuti projekt, dobili smo značajna financijska sredstva koja su imala zadanu namjenu u projektu. Na taj način smo mogli realizirati glavni dio, nabaviti svu potrebnu opremu i usavršavati se za stjecanje novih kompetencija. Bili su potrebni dodatni napori, ulaganje

vlastitih resursa, ali i resursa škole. Kao i u svim drugim projektnim aktivnostima, nikada ne možete očekivati da će sve biti u potpunosti pokriveno. Ono što vam se ne može nadoknaditi jest vaše slobodno vrijeme koje ste iskoristili za razvoj. Ali unatoč tome rezultati su nagrada kojom ste i više nego zadovoljni. 

Ukratko možemo navesti sljedeće zahtjeve:

• suradnja među svim sudionicima u školi,
• suradnja s mentorskom školom koja je već prošla našu razinu
• uključivanje što većeg broja učenika
• uključivanje nenastavnog osoblja, nastavnog osoblja, školske stručne službe
• uključivanje roditelja, ljudi iz svijeta poduzetništva
• korištenje dodatnih resursa: Internet, izrada digitalnih materijala, izrada ručnih radova, predmeta, nabavka sadnica, nabavka materijala za održavanje

Transparentnost

Financiranje je uvijek predstavljalo određenu razinu nesigurnosti. Povremeno se javljaju problemi koje morate u hodu rješavati. Morate biti fleksibilni. Trebate razumjeti planove, prilagoditi ih, znati preusmjeravati resurse, maksimalno iskoristiti sve što je na raspolaganju. Na kraju do izražaja dolazi komunikacija i suradnja sa širom zajednicom. Svakako očekujete podršku mjesta u kojemu se škola nalazi, podršku grada i županije. Od posebnog značaja je podrška u financijskom smislu i poticanju na daljnje aktivnosti. No da bih do toga došlo rezultati moraju biti konkretni. Tako smo na stranicama škole redovito izvještavali o svemu što se događalo unutar škole.

Na neki način, to je i dobar primjer izvještavanja o realiziranim aktivnostima, te svakako transparentan način rada. Uostalom, kod učenika smo htjeli razviti svijest o svemu tome i razvijati pozitivnu sliku o poduzetništvu.

Buduće projektne aktivnosti u novoj školskoj godini

U financijskom smislu nam je SEECEL omogućio pokretanje aktivnosti i osiguranje sve potrebne tehničke opreme, računala, projektora i potrošnog materijal. No nakon realizacije svih aktivnosti, s učenicima smo osigurali određena financijska sredstva koje će omogućiti daljnje provođenje istih aktivnosti. Kroz tehničke radionice, izradu drvenih predmeta, slike koje su nastale na likovnim radionicama, školski vrt i uz druge radionice, učenici su uz vlastite napore s učiteljima osigurali budućnost projektnih aktivnosti. Zbog toga mislimo da je vrijedno bilo pokušati u nečemu tako složenom. Izgrađen je temelj a sada nam preostaje da uz manju potporu svake godine možemo ponovno realizirati iste i nove projekte. Nadamo se da će vrijednost ovoga biti prepoznata i naredne školske godine, te da ćemo financijsku potporu dobiti i od grada i od županije. Imamo učenike koji su voljni dati puno od sebe i učitelje koji će u svoje slobodno vrijeme pripremati aktivnosti i voditi ih cijelu godinu.